Rast proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda u EU dosegnuo je vrhunac u trećem prošlogodišnjem tromjesečju kada su cijene poskočile za 30 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Na početku ove godine rast je bio gotovo upola blaži i iznosio je 17 posto.

U razdoblju od travnja do lipnja oštro je usporio, približivši se stopom rasta od dva posto rubu stagnacije, prema izračunima europskog statističkog ureda.

Najviše je poskupjelo citrusno voće, u prosjeku za 90 posto. Slijede maslinovo ulje i krumpir sa cijenama višim za 48 odnosno 38 posto, utvrdio je Eurostat, pripisujući poskupljenje u prvom redu smanjenom obujmu proizvodnje zbog suše, .

Znatnije su porasle i cijene jaja, u prosjeku za 30 posto, iako upola slabije nego početkom godine. Ublažen je i rast cijena svinja, na 28 posto, s 50-postotnog poskupljenja u prvom kvartalu.

Žitarice su pak u prosjeku pojeftinile za 31 posto, utvrdio je Eurostat, a perad i mlijeko prodavali su se pak gotovo po istim cijenama kao i lani.

Uzlet u Portugalu i Grčkoj

Najviše su u drugom kvartalu porasle proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u Portugalu i Grčkoj, oko 22 posto, i u Španjolskoj, za 16 posto, odražavajući posljedice suše koja je rezultirala smanjenom proizvodnjom, navode u Eurostatu.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju bile u prosjeku više za 8,45 posto nego u istom razdoblju prošle godine, najslabije u dvije godine. U prvom kvartalu porasle su za 22,5 posto.

U četvrtom lanjskom kvartalu uvećane su u prosjeku za 21,7 posto, u trećem za 27,5 posto, a u drugom za 22,07 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najveći pad cijena u drugom kvartalu bilježile su u proljetnom tromjesečju Litva i Estonija, za 26 odnosno 15 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Niži ulazni troškovi

Gotovo stagnacija cijena poljoprivrednih proizvoda u EU odražava pad cijena dobara i usluga koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, prvi puta od kraja 2020. godine, i to u prosjeku za pet posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

U prvom kvartalu porasli su za 11 posto, a na kraju prošle godine za 27 posto.

Značajno su pojeftinila gnojiva i poboljšivači tla, u prosjeku za 23 posto. Slijede energija i maziva, s cijenama nižima za 13 posto, te stočna hrana, koja je pojeftinila za pet posto.

Litva i Nizozemska izdvajale su se najvećim padom prosječne cijene inputa, za 16 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine.

I Hrvatska je u drugom tromjesečju bilježila pad cijena inputa u poljoprivredi, prvi puta od kraja 2020., i to za 10,5 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje. Pad odražava, između ostalog, visoku poredbenu osnovicu u prošloj godini kada su cijene bile poskočile za 50 posto.

U prvom tromjesečju ove godine porasle su za 4,47 posto.

Najveći rast prosječne cijene inputa u poljoprivredi u drugom je kvartalu u odnosu na isto razdoblje 2022. zabilježen u Mađarskoj i Rumunjskoj, od šest posto.