O tome najbolje svjedoči indeks UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena košarice prehrambenih proizvoda.

FAO-ov indeks je svoj vrhunac (159,7 bodova) dosegnuo u ožujku prošle godine, pod utjecajem ruske invazije na Ukrajinu, nepovoljnih vremenskih uvjeta, problema u opskrbnim lancima i mjera ograničavanja izvoza. Na visokim razinama zadržao se još nekoliko mjeseci, a uslijedio je značajan pad u drugom dijelu godine.

Korekcija je, nešto sporijim tempom, nastavljena i ove godine te se indeks u listopadu i studenom spustio na 120,4 boda, najnižu razinu u zadnje dvije i pol godine.

Sirovine pojeftinile 10,6 posto

FAO-ov indeks prati cijene pet osnovnih poljoprivrednih proizvoda - mesa, mliječnih proizvoda, žitarica, biljnih ulja i šećera. U zadnjih godinu dana zbirni indeks pao je za 10,6 posto, a najviše su pojeftinili žitarice i biljna ulja, gotovo 20 posto.

Osjetan pad cijena (-16,9 posto) bilježe i mliječni proizvodi dok je meso u prosjeku blago pojeftinilo. U odnosu na prošlu godinu osjetnije su porasle jedino cijene šećera.

Iako su se cijene osnovnih prehrambenih sirovina vratile na razine iz 2021. godine, cijene većine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj su i ove godine nastavile rasti.

Cijene hrane skočile 7,4 posto

Inflacija u zadnjih nekoliko mjeseci bilježi usporavanje rasta, ali cijene hrane i dalje se održavaju na relativno visokoj razini. Prema podacima DZS-a, u studenom je stopa inflacije iznosila 4,7 posto, a cijene hrane su na godišnjoj razini skočile za 7,4 posto.

Statistika bilježi da su u posljednjih godinu dana najviše poskupili crveni luk (+66 posto) i krumpir (+33 posto). Za više od 20 posto skuplje su kukuruzne pahuljice, kao i napolitanke, džem, šećer, mrkve i jabuke, a kokošja jaja skuplja su za 19 posto.

Osjetniji pad cijena bilježi suncokretovo ulje, zbog čega je ta namirnica isključena s liste prehrambenih proizvoda kojima je Vlada zamrznula cijene. Blagu korekciju cijena bilježe i neki mliječni proizvodi te dio voća i povrća.

Proizvođače muče drugi troškovi

Nema sumnje da cijene sirovina više nisu glavni razlog za poskupljenje hrane. Međutim proizvođače prehrambenih proizvoda pritišću drugi troškovi koji utječu na finalne cijene. Riječ je u prvom redu o troškovima rada, energije i transporta.

Prema podacima Fine, rashodi poslovanja prehrambene industrije u prošloj godini rasli su za 26 posto, ponajviše zahvaljujući značajnom povećanju materijalnih troškova poslovanja, višima za čak 30 posto.

Proizvođače hrane sve više muče i rizici povezani s klimatskim promjenama. Toplinski valovi zabilježeni i ove godine diljem svijeta uništavali su usjeve i dovodili do nestašica pojedinih sirovina.

Istaknut primjer toga kako ekstremni vremenski uvjeti mogu povećati cijene hrane je maslinovo ulje. Cijena ove namirnice više se nego udvostručila u posljednjih godinu dana, a glavni krivac bila je suša koja je pogodila Španjolsku, najvećeg svjetskog proizvođača.