Rusija je u proteklim godinama proizvodila 10 posto, a Ukrajina tri posto svjetske pšenice, prema prosjeku u proteklih pet poljoprivrednih sezona, navode FAO i OECD.

Ruska pšenica činila je petinu, a ukrajinska desetinu globalnog izvoza, dodaju dvije organizacije u izvješću objavljenom u srijedu.

Ruska invazija izazvala je probleme u ukrajinskom izvozu, budući da je blokirala pristup lukama na Crnom i Azovskom moru, preko kojih je kupcima isporučivano više od 90 posto ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.

Ostali izvozni kanali, uključujući željeznicu, ceste i riječne luke, nemaju dovoljno kapaciteta da isporuče iste količine i procjene u poljoprivrednom sektoru trenutno signaliziraju da će ukrajinski izvoz biti sveden na petinu uobičajene količine, navode OECD i FAO. 

Rat je ograničio i ruski pristup u prvom redu Azovskom moru i prisilio Moskvu da ograniči izvoz više proizvoda.

Zapadne sankcije Rusiji zasada ne ciljaju trgovinu poljoprivrednim proizvodima, ali brojne međunarodne kompanije ograničile su aktivnosti u Rusiji. Financijske sankcije potaknule su pak ruske proizvođače da kupcima nude niže cijene.

Ako rat blokira ukrajinske izvozne kapacitete, cijena pšenice mogla bi porasti 19 posto u usporedbi s predratnim razinama, izračunali su FAo i OECD.

Bude li istodobno prepolovljen ruski izvoz, mogla bi poskočiti i 34 posto, utvrdili su.

"Rusija i Ukrajina prema tom bi scenariju zajedno izvezle 36 milijuna tona manje pšenice, ali druge zemlje povećale bi izvoz za 16 milijuna tona zbog viših cijena na međunarodnim tržištima", stoji u izvješću.

Zbog znatno smanjenog izvoza broj pothranjenih ljudi u svijetu porastao bi za gotovo 19 milijuna u 2023/2024., upozorili su FAO i OECD.

"Trenutni završetak rata bio bi najbolji ishod za ljude i u Rusiji i u Ukrajini i za brojna kućanstva širom svijeta koja trpe zbog naglog rasta cijena teške, potaknutog ratom", zaključuje glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.