Tako bi mogle porasti na 2300 dolara za uncu u drugoj polovici 2024., osobito u svjetlu očekivanja da bi američka središnja banka mogla sniziti kamatne stope u drugoj polovici godine. Trenutno se trguje na razinama od 2203 dolara.

Cijene zlata obično su u obrnutom odnosu s kamatnim stopama. Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom, kao što su obveznice, koje donose slabije povrate u okruženju s niskim kamatama.

Snažna potražnja za zlatom također je potaknuta njegovom privlačnošću kao utočišta za novac usred geopolitičkih neizvjesnosti.

'U proteklom desetljeću Rusija i Kina bile su dva najveća kupca. Međutim potražnja se posljednjih godina diversificirala', rekao je analitičar Aakash Doshi iz Citibanka za CNBC.

Među središnjim bankama, Narodna banka Kine bila je najveći kupac zlata u 2023. Slabo kinesko gospodarstvo i posrnuli sektor nekretnina također su potaknuli ulaganje u sigurnu imovinu.

Poljska središnja banka bila je drugi najveći neto potrošač zlata, ugrabivši 130 tona poluga u 2023. Izazovi rusko-ukrajinskog rata 'u neposrednoj blizini' potiču želju Poljske za stabilnošću, ističu analitičari.

Guverner središnje banke Poljske Adam Glapiński 2021. godine najavio je planove za kupnju 100 tona zlata u pokušaju jačanja financijske sigurnosti zemlje.

Rast cijene također je potaknula maloprodaja nakita, poluga i kovanica. Povrh toga što je Narodna banka Kine kupila najviše zlata među svjetskim središnjim bankama, zemlja je također zabilježila najveći iznos njegove maloprodajne kupnje.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Kina je prestigla Indiju i postala najveći svjetski kupac zlatnog nakita 2023. Kineski potrošači tako su kupili 603 tone zlatnog nakita prošle godine, što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2022.

Uz Kinu, potražnja za zlatom u Indiji također je jedna od najvećih u svijetu, posebno tijekom sezone vjenčanja od listopada do prosinca te između siječnja i ožujka.