"Da, složila bih se s tim da kasnimo s mjerama", poručila je AmbriovićRistov.

"Mjere smo trebali donijeti prije dva, možda i tri tjedna."

Ambriović Ristov je pojasnila i kada smo izgubili kontrolu nad epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj.

"Ja sam znanstvenik, pratim literaturu i član sam Vladinog znanstvenog savjeta. Kao molekularni biolog više sam zadužena za praćenja cjepiva i predviđanja kada će cjepivo doći, dok moje kolege epidemiolozi više prate taj epidemiološki dio same pandemije. Mi u Savjetu nemamo glasnogovornika i ja mogu govoriti samo u svoje ime, ali iz onoga što sam čula iz razgovora s kolegama i što sam pročitala u znanstvenim izvorima, mogu reći da bi mjere ipak trebale biti donesene, a da sam lockdown nikako ne daje rezultate odmah nakon što se uvede. Uvijek postoji jedan odmak koji je ponekad i predug za čekanje, to su tri ili četiri tjedna, dok se vide učinci takvog lockdowna.

To je teško čekati, jasno mi je da građani od toga zaziru, ali kada jedan put izgubimo kontrolu, a to se dogodilo u trenutku kada je postotak zaraženih u uzorku testiranih prešao 2-3 posto, a pogotovo kad je prešao 5 posto, onda se upalilo crveno svjetlo. U tom trenutku više nismo u stanju pratiti kontakte i tu se epidemija počinje širiti nekontrolirano. Ono što se sada čini je da mi ne znamo koliki je broj ljudi zaraženih, a kamoli da možemo na vrijeme izdvajati i slati u samoizolaciju one koji su zaraženi i tada oni itekako šire epidemiju", pojasnila je Ambriović Ristov za N1.

Komentirala je i antigenske testove.

"Antigensko testiranje je preporučeno za one koji imaju simptome. Najbolja metoda za otkrivanje zaraze SARS-CoV-2 virusom je i dalje PCR metoda, ali antigensko testiranje može biti dobar dodatak za one koji imaju simptome. To može pomoći da se identificiraju oni koji su zaraženi i da se smanji širenje bolesti", kazala je Ambriović Ristov.

Traje i utrka za izradu učinkovitog cjepiva protiv koronavirusa, a Pfizer i Moderna navode da je učinkovitost njihovih cjepiva oko 95 posto.

"Ovo je vrijeme ugroze. Naravno da smo svi željni tih informacija. Sve te farmaceutske tvrtke koje su krenule u proizvodnju cjepiva su se odrekle profita od cjepiva i to je dobar znak i pokazatelj da se to radi za dobrobit čovječanstva."

Kazala je i kako nuspojave uočene kod cijepljenih nisu izravno povezane s cjepivom.

Svaka bolest različito će utjecati na ljude koje imaju komorbiditete. Ono što je najbitnije je da niti jedno cjepivo neće biti odobreno ako nije zadovoljilo standarde. Naglašavam da nije skraćeno vrijeme izrade cjepiva. Nama je bazična znanost, 30 godina se radi na vektorskim cjepivima, ali bazična znanost je to itekako istraživala i spremala se za ovakvu jednu situaciju u kojoj će trebati vrlo brzo proizvesti cjepivo. Nuspojave koje su primijećene u kliničkim pokusima do sada niti jedna nije povezana s cjepivom, da je cjepivo izravni uzrok nuspojave."

Dodala je i da cijepljenje nije stvar pojedinca nego da određen broj populacije mora biti cijepljeno kako bi suzbili virus.

"Mislim da je svim jasno da ako moraju birati dan ili dva glavobolje, malo crvenila na mjestu uboda ili prolazne temperature i jedne teške upale pluća s ugrušcima, općim lošim stanje, jako visokom temperaturom koja zna trajati i dva do tri tjedna - mislim da je svakom jasno da je cijepljenje najbolji način da se zaštitimo. Osim toga, cijepljenje nije stvar pojedinca, cijepljenje je bitno na nivou populacije. Ako procijepljenost populacije neće biti dovoljno visoka onda ćemo i dalje morati nositi maske jer će virus i dalje cirkulirati među nama. Isto tako, ako je cjepivo 95 posto učinkovito, to znači da onih 5 posto kod kojih nije učinkovito - oni mogu podleći ovoj bolesti", rekla je Ambriović Ristov.