U Hrvatskoj je pokrenuta certifikacija i standardizacija prehrane za posebne zdravstvene i nutricionističke potrebe turista i drugih osoba koje borave u turističko-ugostiteljskim, lječilišnim, rehabilitacijskim i dr. objektima pod nazivom Healthy Meal Standard (HMS), koja objektima koji prođu to certificiranje daje novu, konkurentnu kvalitetu kakve trenutno u objedinjenom obliku gotovo da i nema u svijetu.
Taj je standard razradila i u ponedjeljak u sjedištu Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavila njegova vlasnica, 29-godišnja Diana Gluhak. Zajedno s profesorom sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damirom Ježekom istaknula je da se radi o jedinstvenom i prvom takvom sustavu certificiranja jelovnika i prehrane u svijetu. Njime osmišljeni i pomno razrađeni bolnički ili jelovnici za osobe s posebnim zdravstvenim potrebama trebaju biti znatno ukusniji nego što je ta prehrana sada u hotelima i drugim turističkim objektima.
"Standardi su razvijeni u skladu sa svjetskim trendovima u prehrani, sve češćim oboljenjima ljudi u svijetu od nezaraznih bolesti uzrokovanih lošom prehranom punom šećera i drugim, kao i u zdravstvenom turizmu. Njima se prije svega educira kuhare i druge u objektima pri kreiranju jelovnika, a samo certificiranje traje pet godina", kazala je Gluhak.
Sedam područja certificiranja
Trenutno taj standard pokriva sedam područja, za koja se mogu tražiti i pojedinačni certifikati, temeljem kojih objekt može dobiti posebne tzv. healthy zvjezdice. Među njima su pojave i/ili bolesti najraširenije u svijetu poput pretilosti, od čega u Hrvatskoj 'pati' više od 900 tisuća ljudi, u Europi 156,5 milijuna, a u svijetu više od 500 milijuna), šećerne bolesti (u Hrvatskoj 400 tisuća, u Europi 60 milijuna, a u svijetu 387 milijuna) te hipertenzije (u Hrvatskoj 2,1 milijun, u Europi 341,3 milijuna, a u svijetu gotovo milijarda ljudi.
Ostala područja certificiranja su 'low ili gluten free', 'lactose free', kids ili meniji za djecu te za sportaše. Većina područja pokriva nezarazne kronične bolesti koje u svijetu rastu i uslijed loše prehrane, pa i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će do 2030. čak 75 posto uzroka smrti biti pripisano tim bolestima.
"Projekt je za sada najviše usmjeren na objekte zdravstvenog turizma i onih koji imaju neke oblike te ponude, pa i hotele, ali se za certificiranje mogu javiti i drugi zainteresirani", kazala je Gluhak.
Među prvima su se za to zainteresirali iz crikveničke Talassoterapije i hotelske kompanije Valamar, a projekt je putem kontakata iz HGK-a predstavljen i zdravstvenim ustanovama-lječilištima/članicama te strukovne zajednice HGK.
Certifikate će izdavati njezina istoimena tvrtka, koja u tome osim sa HGK i fakultetom surađuje i s Ministarstvom turizma te s nekoliko udruga i klubova koji joj daju podršku, a isto očekuje i od Ministarstva zdravlja s kojima je, kako je kazala, 'na putu razgovora'.
Važnost takvog certificiranja u turizmu istaknuo je i savjetnik ministra turizma Ivo Bašić, ocijenivši da je Gluhak osmislila inovativan projekt koji može pridonijeti kvaliteti ukupne turističke ponude.
"Zdravstveni turizam jedna je od 10 ključnih proizvoda hrvatskog turizma, kojemu takvi projekti dobro dođu, tim više što turisti u svijetu sve više traže raznovrsnu, uravnoteženu i nutricionistički probranu prehranu na svojim putovanjima, pa stoga Ministarstvo podupire taj projekt i vjeruje u njegovu uspješnost", naglasio je Bašić.
Zagrebački ugostitelj Zlatko Puntijar, koji je u svom restoranu pripremio nekoliko menija po uzoru na te standarde, istaknuo je da tradicijska hrvatska kuhinja u svom sastavu oduvijek brine o zdravim namirnicama i prehrani bolesnih, ali i da je za uspjeh takvog projekta potrebna veća promocija Hrvatske kao gastro i destinacije zdrave hrane, što po njemu moraju 'jače odraditi' Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i resorno Ministarstvo.
