Crni petak zvuči zlosretno. Nešto poput petka 13., kada oni skloniji praznovjerju jedva čekaju da dođe subota 14. No Crni petak (eng. Black Friday) je u Sjedinjenim Američkim Državama jedan od najuzbudljivijih dana u godini, a tamošnjim trgovačkim lancima nerijetko i najsretniji dan godine. Neslužbeno, taj bi se dan mogao označiti i kao praznik potrošnje.

Još od tridesetih godina prošlog stoljeća Crni petak u SAD-u označava početak sezone božićnog šopinga. Američki Dan zahvalnosti je neradni praznik koji se obilježava svake godine na četvrti četvrtak u studenome. Kako pada otprilike mjesec dana prije Božića i kako su se mnogi radnici oduvijek trudili spojiti praznik u četvrtak s nadolazećim vikendom, to je petak nakon Dana zahvalnosti značio da će mnogi od njih biti kod kuće. I u prilici za odlazak u šoping.

Trgovcima, naravno, nije trebalo puno da se prilagode tom trendu. U želji da privuku kupce da kod njih obave kupovinu poklona i svega ostalog vezanog uz proslavu Božića, počeli su sve ranije i ranije nuditi sve bolje i bolje popuste i ekskluzivne, jedinstvene ponude. U tom konkurentskom nadmetanju konačno je došlo do toga da je petak nakon američkog Dana zahvalnosti na tamošnjem tržištu postao dan s najboljim, najvećim i najatraktivnijim popustima, a zahvaljujući tome i jedan od dana u godini kad se u trgovinama i najviše potroši.

Iako mu, kako smo već rekli, povijest seže u tridesete godine, samo ime 'Crni petak' dan je dobio tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a nažalost početna konotacija mu i jest vezana uz negativne događaje. Prema najpopularnijem tumačenju, Crni petak je dobio svoje ime nakon što su ga tako počele prozivati gradske vlasti u Philadelphiji zbog prometnih gužvi koje bi na taj dan izazvali kupci u gradu u svojim pohodima na trgovine. No kako se ime kroz godine sve više koristilo, inicijalna negativna konotacija se izgubila i Crni petak je postao oznaka za dan nakon Dana zahvalnosti i dan kad milijuni Amerikanaca mahnito kupuju sa željom da iskoriste jedinstvene popuste u trgovinama.

I kad kažemo 'mahnito', nimalo ne pretjerujemo. Svake se godine ponavljaju priče o stampedima koji uslijede nakon otvaranja vrata trgovina na Crni petak. Takve gužve, nažalost, ponekad završe čak i sa smrtnim posljedicama, a ozlijede nastale u navlačenju i trčanju prema iznimno sniženim proizvodima nisu rijetke.

Tijekom desetljeća uz Crni petak su se tradicionalno vezala dva mita. Jedan od njih je bio da je to dan kad se na američkom tržištu ostvaruje najveća potrošnja tijekom cijele godine, no ta je činjenica postala istinitom tek prije desetak godina. Do tada, dani s najvećom prodajom u trgovinama bili su ili neposredno prije ili neposredno nakon Božića. I iako je taj mit u međuvremenu pretvoren u stvarnost, drugi i dalje opstaje.

Riječ je o tezi da je iznos i uspjeh prodaje tijekom vikenda vezanog uz Dan zahvalnosti i Crni petak, indikator kakva se sezona potrošnje može očekivati do kraja godine. No konkretni podaci pokazuju da su takve usporedbe pogrešne i da ne postoji korelacija između Crnog petka i ostatka sezone božićnog šopinga.

A kad smo već spomenuli iznose, red bi bio da kažemo i o kojim se konkretno iznosima radi. To, nažalost, i nije tako lako. Godinama se kao relevantan podatak uzimao onaj koji je objavljivao američki Nacionalni maloprodajni savez (NRF, National Retail Federation), a koji se temeljio na anketi koju bi za taj vikend proveli u tom savezu. Prema tim podacima, tijekom cijelog vikenda vezanog uz Dan zahvalnosti, Amerikanci bi posljednjih godina potrošili između 50 i 60 milijardi dolara. No metodologija kojom je NRF dolazio do procjene, posljednjih godina dovedena je u pitanje, tako da i sam Savez izjavljuje da se njihove najnovije procjene ne mogu uspoređivati s prošlima.

Drugi podaci koji su objavljeni pokazuju da se na sam Dan zahvalnosti i Crni petak u SAD-u prošle i pretprošle godine trošilo između 10 i 12 milijardi dolara

Konkurencija među trgovcima koji su se nadmetali što atraktivnijim popustima kako bi privukli što više potencijalnih kupaca, čime je na neki način i formiran sam Crni petak, posljednjih je dvadesetak godina dosegnula nove razmjere. Veliki trgovački lanci počeli su sve češće pomicati trenutak otvaranja trgovina na petak pa je došlo do toga da su mnogi od njih otvarali svoja vrata već u ponoć, a posljednjih godina neki od njih otvarali su trgovine već i u četvrtak popodne, na sam Dan zahvalnosti.

Ta je praksa relativno brzo naišla na kritike javnosti u kojima se zamjeralo trgovačkim lancima da ne poštuju pravo svojih radnika na odmor tijekom blagdana. Neki su lanci tako, u odgovoru na prigovore, ali i na rastući sentiment da Crni petak predstavlja proslavu konzumerizma, odustali od prakse što ranijeg otvaranja trgovina i vratili se normalnom radnom vremenu.

Kritike potrošačkom društvu, ali i nesnosne i opasne gužve koje smo već spomenuli, djelovale su posljednjih godina i na trend blagog pada popularnosti samog Crnog petka, zbog čega se više ne bilježe jasni rastući trendovi prodaje u trgovinama tijekom tog dana i vikenda. Jedan, još važniji, faktor koji utječe na takvu situaciju je i rast trgovine preko interneta

Već se godinama uz Crni petak obilježava i tzv. Cyber ponedjeljak (Cyber Monday) kao dan kad se po ekskluzivnim popustima roba može kupiti i u internetskim trgovinama. Podaci koji se objavljuju posljednjih godina pokazuju da prodaja u klasičnim trgovinama tijekom vikenda za Dan zahvalnosti blago pada, no da istovremeno internetska trgovina raste. Kupci, očito, sve više spajaju ugodnost kupovanja iz vlastite fotelje s popularnim popustima koje trgovci nude za Crni petak.

Uz pojavu internetske trgovine i time izazvanog pada značaja samog Crnog petka, dodatan uteg na tu vagu dodao je i rastući broj trgovaca koji, u konkurentskoj utakmici, popuste koje su prethodnih godina nudili samo za vikend oko Crnog petka, odlučuju nuditi sve dulje i dulje.

I dok fenomen samog Crnog petka u SAD-u postupno vrlo blago opada, diljem svijeta u sve više zemalja javlja se sličan običaj da jedan dan u godini trgovci ponude izuzetne popuste. U Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i drugim zemljama jače vezanim uz SAD, fenomen Crnog petka, s tim imenom, iako donedavno uglavnom nepoznat posljednjih godina, polako pušta korijenje. Slični potrošački praznici polako se javljaju i u državama poput Francuske, Indije, Meksika ili Rumunjske.

Najdalje je, pak, u tome otišla Kina u kojoj je baš ovih dana obilježen i tamošnji potrošački praznik. Kineski Dan samaca proizašao je iz običaja kojim se na datum 11. 11. na nekoliko sveučilišta u gradu Nanjingu obilježavao samački život (četiri jedinice u datumu simboliziraju osobe koje su samci). U međuvremenu, a posebno otkad je promociju tog dana preuzela Alibaba, najveća kineska kompanija za internetsku trgovinu, taj je datum prerastao u kineski nacionalni fenomen sličan Crnom petku. Dan samaca kao trgovačka promocija donosi posebne popuste i specijalne prilike koji se reklamiraju kao šansa da samci sebe počaste s poklonom.

S promocijom Dana samaca Alibaba je započeo tek 2009. godine, no koliko je to danas važan događaj u njihovu poslovnom kalendaru, jasno govore brojke. Dok se u SAD-u tijekom Crnog petka i Kibernetičkog ponedjeljka u internetskim trgovinama potroši ukupno oko pet milijardi dolara, toliko je ove godine kroz Alibabine trgovine potrošeno samo u prvih sat vremena Dana samaca. Ukupno, tog je dana Alibaba zabilježio prihode od 17,8 milijardi dolara, gotovo 25 posto više nego prošle godine. Naravno, Alibaba nije jedini trgovački lanac koji u Kini nudi posebne popuste za Dan samaca i običaju ekstremnih popusta pridružuje se sve više trgovaca u Kini.