Pritom najviše zahvaljujući globalnom igraču iz tog malog zagorskog mjesta – tvrtki Omco Croatia, podružnici belgijske grupacije Omco, vodeće europske i jedne od najvećih svjetskih tvrtki koja se bavi proizvodnjom alata za izradu staklene ambalaže. Humčani su odavno potukli konkurenciju – njihova firma čini 50 posto proizvodnje grupacije i izvozi 98 posto alata na sve kontinente.

Svaka treća boca u svijetu napravljena je iz kalupa tvornice u Humu na Sutli; iz njih, naime, nastaju boce Coca-Cole, burbona Jim Beama, Heinekena, Jägermeistera, pa i boce svjetskih vina i bočice najpoznatijih parfema.

U tvornici se radi gotovo pa danonoćno, a vrijednim rukama preko 800 radnika, u zahtjevnom i složenom procesu proizvodnje, svjedočili smo u obilasku tvornice kojom nas je proveo direktor Omco grupe Darko Ranogajec, možda i najzaslužniji za impozantan uspon tvrtke, nekadašnje Straže Alatnice koju je 1997. kupila belgijska Omco grupa.

Na čelu tvrtke Ranogajec je već više od 30 godina. Postao je 1994. godine direktor Straže Alatnice, koja je tad još bila u hrvatskom vlasništvu, da bi u Omcu, nakon akvizicije, zasjeo na čelnu poziciju za lokalnu tvornicu, a od 2011. je direktor grupe. 'Ovdje sam počeo, tu je cijeli moj radni vijek', kaže Ranogajec.

Prisjećajući se početaka, kad se tadašnja Straža Alatnica tek probijala na europsko tržište, Ranogajec kaže da su, uslijed velikih promjena i turbulencija, sve iznova postavljali na noge nakon što su se odvojili od Straže, svoje matične tvrtke. I sve to događalo se uslijed Domovinskog rata i ne samo procesa osamostaljenja tvrtke, već i države.

Kad su se osovili na noge nakon rata, krenuli su s izvozom. U to vrijeme belgijska Omco grupacija bila je prisutna u Austriji i Njemačkoj, a Straža Alatnica im je, takoreći, 'smetala', otimajući im dio tržišta i rušeći cijenu.

'Istaknuli smo se kao zvijezda u usponu, danas držimo trećinu svjetskog tržišta'

'Odlučili su naposljetku staviti nas pod kontrolu. Bili smo tad mali i uz sve naše znanje i tržišni potencijal, nismo imali kapital za širenje i investicije. To je možda bio i ključan problem. Naposljetku smo kao mali dioničari pristali na pripajanje Omco grupaciji. Bilo je to izazovno razdoblje i nekoliko godina prilagodbe. Bili smo također prva njihova tvornica izvan zapadne Europe pa nisu blagonaklono gledali na nas. Morali smo što prije pokazati da smo sposobni i dobri te da možemo stvoriti status u grupi koja ima osam članica. Bili smo nešto novo za njih, kao i oni za nas.

Vrlo brzo, nakon što smo dobili kapital i opremu, pokazali smo koliki je naš potencijal; istaknuli smo se kao zvijezda u usponu u koju treba ulagati. Tijekom godina zatvorene su tvornice u Njemačkoj i Francuskoj, a sav se posao prebacio u Hrvatsku. Nauštrb toga se 2005. i 2006. smanjila proizvodnja u Belgiji. Tad je počela ekspanzija podružnice u Hrvatskoj koja traje i danas; nismo stali s rastom i razvojem', kaže nam Ranogajec.

I u ekonomskoj krizi 2008. i u izazovnim godinama koje su uslijedile širili su se i ulagali. Otkad je Ranogajec postao direktor pa sve do danas, tvornica bilježi preko 120 milijuna eura prometa. Raste proizvodnja, pa i broj zaposlenih, a došli su do te faze da Omco grupa drži trećinu svjetskog tržišta, od čega polovica otpada na tvornicu u Hrvatskoj.

Ulazak u auto industriju

No tu planovi ne staju. Omco, koji trenutno ima četiri hale za proizvodnju kalupa za staklo, koje se protežu na oko 20.000 kvadratnih metara, gradi i petu, a ona će označiti diversifikaciju poslovanja i ulazak u sasvim novi biznis – auto industriju. Naime u Humu na Sutli proizvodit će dijelove kočionih sustava za električne automobile. Premda zasad ostaje tajna za koga, uzbuđenje je sve veće dok se Omco priprema za širenje kapaciteta.

Nova hala koju grade bit će veličine 10.000 kvadratnih metara te je zamišljena kao širenje Omcove proizvodnje. Za novi biznis u auto industriji namijenili su 5000 kvadrata, u nadi da će, prema petogodišnjem planu, proširiti kapacitet na 12.000 do 15.000 kvadrata.

I doista, uvjerili smo se u to da su radovi u punom pogonu, a trebali bi, kaže nam direktor, završiti do kraja ove godine. Tijekom 2024. slijede montaža strojeva i probna proizvodnja. U novi biznis tvrtka će, nakon što se cijela priča ozbiljnije zakotrlja, uložiti sveukupno preko 100 milijuna eura, prema sadašnjim procjenama.

Kočioni sustavi za novu generaciju vozila

'Ta hala je širenje Omcova biznisa, prostor za inicijalnu testnu proizvodnju. Proces novih proizvoda u auto industriji je složen i dugačak, ali i skup. Trebamo imati pripremne serije, testne automobile koji koriste naše proizvode, certifikaciju i instalaciju opreme. To traje sigurno dvije, tri godine, ali slijedi pravi uzlet, jer je riječ o milijunima komada i stalnoj opskrbi sustava koji se ne mijenjaju često, već traju 10-15 godina.

Prijelaz u takvu industriju zahtijeva velika ulaganja. Sve to događa se uslijed elektrifikacije i prelaska na električna i hibridna vozila. Naša je sretna okolnost da ulazimo u to, a vjerujemo da ćemo u tome i ostati još dugo godina. Na kvadratni metar doći će više strojeva i tehnologije, a bit će manje ljudi, uglavnom zaduženih za nadgledanje i kontrolu proizvodnog procesa i procesnih linija', naglašava Ranogajec.

U prvoj i drugoj godini poslovanja u auto industriji, nakon faze ispitivanja i testne proizvodnje, zapošljavat će 30-ak ljudi, a ozbiljniji rast očekuju u 2025. i 2026. godini, a s time i sveukupno stotinjak zaposlenih, od čega bi 50 posto mogla biti ženska radna snaga, što Ranogajca posebno raduje.

'Takvi poslovi traže žensku staloženost i preciznost', dodaje direktor. Prilikom obilaska tvornice, sreli smo nekoliko radnica koje upravljaju strojevima, vješto poput njihovih muških kolega, a Ranogajec kaže da mu je drago da su u proteklih godinu dana zaposlili gotovo 30 žena.

'Neizbježan je utjecaj robotizacije i umjetne inteligencije'

Trenutno je u Omcu u Humu na Sutli oko 800 zaposlenih, a cilj je, kaže nam direktor, ne toliko širiti broj ljudi u Omcovu temeljnom biznisu, već robotizirati i automatizirati procese te održati stabilnost radne snage i garanciju zaposlenja. Zapošljavaju i strane radnike, trenutno šestoricu iz Bangladeša i Indije, kojima Omco nalazi smještaj te im edukacijom pomaže u integraciji i prilagodbi novoj sredini.

U tvrtki su, kaže nam Ranogajec, napravili veliku tranziciju i evoluciju od starih tokarskih strojeva korištenih prije nekoliko desetljeća. 'Da sad radimo na način na koji se radilo prije deset godina, trebali bismo 50 posto više ljudi', ističe pritom.

'Imamo konstantnu evoluciju – proveli smo robotizaciju, ali nismo smanjivali broj ljudi, nego povećavali proizvodnju i konkurentsku sposobnost. To je naša mantra. Danas imamo oko 50 robotskih ćelija koje obavljaju teže i ponavljajuće poslove. Smanjili smo broj poslužitelja strojeva, ali povećali logističke servise i programiranje te tehnološku funkciju. Ne znači uključivanje robota smanjenje broja radnih mjesta, već promjenu strukture zaposlenika i ljudi koji trebate, a vodi autonomiji u kojoj se može dogoditi da se radi u tri smjene, a da ljudi budu prisutni samo u jednoj ili dvije smjene.

To je ono čemu vodi robotizacija, pa i umjetna inteligencija, jer mogu upravljati takvim sustavom bez nužne prisutnosti ljudi 24 sata. Tako su ljudi manje opterećeni i fizički iscrpljeni, a istovremeno zaštićeniji. Mogu se više posvetiti i kreativnijim poslovima. To je nezaobilazno u današnjem svijetu, a tome i mi kao tvrtka težimo', kaže Ranogajec, dodajući da je plaća u Omcu konkurentna i vrlo blizu europskom standardu kad je uspoređuje s plaćama ljudi u drugim Omcovim tvornicama, njih sveukupno devet.

Ovu godinu obilježit će ulaganja od 40 milijuna eura, a slijedi i nova akvizicija

Mjesečno proizvedu oko 10.000 komada i isporučuju svim svjetskim tržištima, od Novog Zelanda do Kanade, a svaki taj kalup u svom 'životnom vijeku' može odraditi milijun boca. Točnije, od bočica do najvećih boca, svih veličina i namjena. Izvoze 98 posto proizvoda, a preostalih dva posto od njih kupuje Vetropack Straža, točnije podružnica staklarskog diva koja se također nalazi u Humu na Sutli.

Iako je Omco grupacija lani imala rekordne rezultate, Ranogajec ističe da je najponosniji na investicije koje, naposljetku, kaže, osiguravaju rast, dobit i stabilnost tvrtke – ove godine će na razini grupe krenuti u investiciju od 40 milijuna eura, od čega je 20 milijuna namijenjeno tvornici u Humu na Sutli. Dio je predviđen za novu halu, a dio za opremu i robotizaciju.

Omco inače ima dvije ljevaonice – jednu u Sloveniji, a drugu u Belgiji, te alatnice u, osim Hrvatskoje, također u Južnoafričkoj Republici, Rumunjskoj, Turskoj, Mađarskoj, Belgiji i Engleskoj. Globalno im najveću konkurenciju predstavljaju Kinezi dok su u Europi vodeća tvrtka u proizvodnji alata za izradu staklene ambalaže.

Osim što je Omco grupa 1997. kupila tadašnju humsku Stražu Alatnicu i preuzela značajan dio tržišta, to nije bio kraj akvizicijama. Krajem 2020. kupili su američku tvrtku Ross International, jednog od najvećih rivala na tržištu, čime su preuzeli njezina postrojenja u Mađarskoj i Južnoj Africi.

Ranogajec nam je otkrio da je grupacija u ozbiljnim pregovorima oko nove akvizicije koju bi mogli zaključiti 2024. godine, no nije mogao iznositi detalje.

Održiv razvoj i zdrav biznis među ključnim ciljevima

U svjetlu energetske krize, Omco se može pohvaliti time da već godinama ulaže u obnovljive izvore energije, zelenu tranziciju i transfer prema održivom razvoju. Njihov utjecaj na okoliš je, naglašava Ranogajec, minimalan.

'Puno ulažemo u obnovljive izvore energije, a istaknuo bih kompletno korištenje otpadne topline kompresorske stanice u transferu u toplinsku energiju, bilo da je to topla voda, bilo dio grijanja. Imamo prikupljenu kompletnu krovnu vodu u 1000 kubičnih metara bazena i koristimo je kao sanitarnu i tehnološku vodu. Imamo već dvije, tri godine u funkciji solarnu elektranu snage 1,2 megavata, a jedna je pred puštanjem. Treća, od 1,5 megavata, bit će tek završena. Imat ćemo blizu četiri megavata svoje instalirane snage, a to bi trebalo pokrivati oko 30 posto naših potreba', navodi direktor.

No ni grupaciju nije zaobišla energetska kriza, pogotovo jer su ljevaonice veliki potrošači električne energije i plina, stoga su im cijene bile više i do četiri puta. 'To nas je pogodilo s troškovne strane, no ipak je to proizvodna industrija koja uvelike ovisi o energiji', napominje Ranogajec.

'Svaka kriza je prilika, no ova je malo drugačija'

Premda su dobitnici brojnih priznanja, od Zlatne kune, Zlatnog ključa do Lider investa, Ranogajec kaže da im je najveći motiv taj da razviju dobre temelje za dugoročnu opstojnost tvornice te da budu visokokonkurentni na globalnom tržištu.

'Ako to drugi prepoznaju i nagrade nas, zadovoljni smo i zahvalni. No cilj nam je prije svega imati zdrav biznis i zadovoljnu i kvalitetnu radnu snagu. Tom se vizijom vodimo - da stvorimo kvalitetno okruženje za ljude s visokim primanjima', ističe Ranogajec.

Slaže se i s konstatacijom da je kriza dobro vrijeme za promjene i ulaganja jer nakon nje kreću rapidni uzleti, no smatra i da je aktualna kriza drugačija od prethodnih.

'Naši europski konkurenti su početkom pandemije rapidno smanjivali kapacitet ili čak zatvarali tvornice. Mi smo nakon pandemije vrlo brzo iskoristili situaciju te proširili tržište i prodaju. No ova kriza je specifična jer je u prethodnima bilo više dostupnog kapitala, a aktualna kriza je trenutak i prilika, no sa znatno drugačijom cijenom kapitala. Sada imamo i inflatorne učinke. Temeljni principi da je kriza dobra za promjene ostaju, ali ova aktualna dolazi s još varijabli u toj formuli', smatra.

Tvornica budućnosti u Humu na Sutli

Kako je od gotovo samog početka svjedočio svim fazama te rastu i razvoju tvrtke otkako je ona bila u hrvatskom vlasništvu pa do danas, kad je 'u rukama' Belgijaca, kaže da je najponosniji na to što su Hrvati pokazali koliko su sposobni, da mogu uspjeti te da znaju i više od drugih.

'Vesele me širenje, rast i razvoj nas kao grupe te to što smo došli do takvog udjela na svjetskom tržištu. Cilj je i da ovdje, u Humu na Sutli, stvorimo tvornicu budućnosti u tehnološkom smislu, s novim proizvodom, da stvorimo mjesto u kojem će ljudi iz okolice, iz ovog kraja, zarađivati isto ili i više nego u drugim zemljama. Želimo da u ljepoti ovog kraja nađu za sebe prikladno mjesto za život uz dobar posao i dobra primanja', zaključuje Ranogajec.