Što donosi najavljeni registar stanovnika, obitelji i kućanstava za kojeg su iz Vlade najavili da će biti gotov za dvije godine? Njime bi se uvele imovinske kartice za sve građane, pa se, između ostalog, postavlja pitanje je li to prvi korak u uvođenju poreza na nekretnine ili imovinu?
Gosti emisije Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' bili su ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
'Registar može donijeti jako puno benefita za građane Republike Hrvatske. Ne govorimo samo o imovinskim karticama. Govorimo i o tome da usluga javno pravnih tijela bude dostupnija našim građanima, odnosno da sve one usluge koje danas rade različita tijela budu na jednak način dostupne svim građanima što podrazumijeva da je ovakav registar baza podataka koju bi koristila sva tijela u državnoj upravi. Koristili bi ih proaktivno tako da građani ne moraju podnositi pojedinačne zahtjeve svakom od tijela nego da javna uprava proaktivno daje svoje usluge. Odnosno da prepoznaje sve one građane koji imaju pravo na neko od davanja. To danas nije slučaj', upozorio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.
vezane vijesti
Smatra kako bi se tako podiglo povjerenje građana u institucije.
'Rokovi za ovaj projekt su godinu i pol- dvije godine. Ovisno o tome što ćemo otkriti u svakoj od tih baza podataka. Ono što je bitno je da vremenska i prostorna komponenta svih tih podataka bude dostupna svim tijelima i da građani također mogu svoje podatke vidjeti i ažurirati'.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je da sindikati, kao i uvijek, pozdravljaju uvođenje registara jer to znači uvođenje reda. Smatra međutim da se ne bi trebalo stati samo na Registru stanovnika, obitelji i kućanstava.
'Demografi u Hrvatskoj već 30 godina upozoravaju da smo mi zemlja nazadna u toj vrsti registara i da nam nedostaju registri stanovništva. Kad se radio zadnji popis stanovništva tada je bilo najavljeno da će sljedeći popis za 10 godina sasvim sigurno biti u novom okruženju. Postojala je i nekakva nakana EU-a da do 2023. godine sve zemlje uvedu registre stanovništva. Čini mi se da se to negdje izgubilo pa se sad govori o 2030. No nama su nužni registri stanovništva na koji bi se nadovezao registar stambenih jedinica i onda cijeli niz onoga drugog'.
'Rekao bi da je ovo prvi dio koraka prema porezu na nekretnine. Tek se zakoračilo jer treba još završiti i uređenje zemljišnih knjiga da se jasno vidi i ta struktura. Treba onda pratiti i još nešto a to je namjena vlasti da se uvede reda i u sve one oblike primanja i davanja koje građane dobivaju kao i u porezni sustav kojim je potrebno drugačije pratiti sva primanja i reagirati nekakvim poreznim škarama unutar kućanstva i šire.'
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić izjavio je kako njegova udruga podržava ovaj projekt te se slažu s Kutlešom što se tiče povećavanja transparentnosti. Nadaju se da bi ovaj Vladin potez mogao pomoći u stvaranju porezne reforme.
'Nadamo se da se kroz povećanu razinu transparentnosti može stvoriti pretpostavka za ujednačavanje poreznog tereta. Nikako se ne zalažemo za povećavanje poreza ikome nego za ujednačavanje. Ne može biti dohodak od rada višestruko više oporezivan u odnosu na rentijersku aktivnost. To nije samo financijski efekt.'
'Mi imamo bazen radne snage koja očito ne želi sudjelovati na formalnom tržištu rada jer je sustav postavljen tako da se ljudi mogu baviti raznim djelatnostima gdje je porezno opterećenje niže. To je nelojalna konkurencija formalnom tržištu rada', zaključio je Stojić.
