Bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D&B) u izvještaju za siječanj i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja.
D&B se osvrće na proračun donesen krajem studenog prošle godine u kojem Vlada planira ekonomski rast od 1,5 posto u ovoj godini i deficit od 4,3 posto BDP-a te napominje da je proračun zamišljen tako da rashodi budu jednaki onima u 2010. godini.
Najveći dio rashoda odnosi se na mirovine i plaće u javnom sektoru, a kako bi se pokrio manjak planira se zaduživanje od 20,6 milijardi kuna. U D&B-u smatraju da će rast vanjskog i javnog duga te nedostatak plana fiskalne konsolidacije povećati troškove posudbe i percepciju rizika kod investitora, iako Vlada ne bi trebala imati problema s posuđivanjem novca na tržištu kapitala.
D&B smatra negativnim što je proračun pod snažnim utjecajem nadolazećih izbora, kao i to što se Vlada nije upustila u snažnije fiskalne zahvate i provedbu strukturnih reformi koje bi mogle pridonijeti poboljšanju investicijske klime.
Izbori bi se trebali održati u studenom, a koalicijskoj Vladi koja je preživjela glasanje o povjerenju u listopadu prošle godine i dalje padaju potpora i popularnost, kao i premijerki Kosor i njezinu HDZ-u, kaže se u izvještaju.
Ocjenjuje se kako su šanse HDZ-a za pobjedu i formiranje nove koalicijske Vlade male, te da će se napetosti među strankama i unutar HDZ-a pojačavati što će datum izbora biti bliži, a to će slabiti Vladinu stabilnost.
Podsjeća se kako je u studenom Hrvatska napravila još jedan korak ka priključivanju EU-u zatvorivši tri pregovaračka poglavlja, a EU je pohvalila cjelokupni napredak Hrvatske.
Ipak, analitičari D&B-a podsjećaju da je EU ocijenio kako Hrvatska mora poraditi na borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, boljoj organizaciji sudstva i administracije, te jačanju zaštite manjina.
D&B očekuje da Hrvatska može završiti pristupne pregovore do kraja 2011. i priključiti se EU-u tijekom 2012.
Prema izvješću D&B-a, u regiji i dalje najbolje stoji Slovenija koja je u skupini zemalja s niskim rizikom ulaganja. Slijedi Italija sa blagim rizikom, te Albanija, Makedonija i Srbija s umjerenim rizikom i, naposlijetku, BiH s vrlo visokim rizikom ulaganja.
