Na pitanja kako je tekla operacija spašavanja, što Fortenovu čeka i kako komentira česte napise da je Vujnovac danas 'Todorić veći od Todorića' i 'direktor Hrvatske' Spudić bez oklijevanja odgovara.

Vlasnici udjela, tj. depozitarnih potvrda izglasali su preuzimanje Fortenove od strane vaše kompanije Open Pass. Je li vam sad laknulo i koji su idući koraci u procesu preuzimanja?

Svakako da nam je laknulo. Laknulo nam je čim smo saznali za pozitivnu odluku nizozemskog suda koji je prepoznao inicijativu nesankcioniranih vlasnika. Na sudu je potvrđeno da je ovakav pristup pošten za sve sudionike procesa, ali i u potpunosti usklađen sa svim zakonskim propisima.

Nažalost, sve skupa je dugo trajalo. Bili smo u situaciji obijesnog parničenja, s brojnim pravnim opstrukcijama, ali i pokušajima medijskih opstrukcija. Tu prvenstveno mislim da pokušaje plasiranja suludih teza u strane medije, s nadom da će se prelijevati u Hrvatsku. Samo nisu računali na to da su vani svi puno oprezniji nego u Hrvatskoj kada shvate da imaju posla sa sankcioniranim entitetima.

Jednu stvar vas samo moram ispraviti. Nesankcionirani suvlasnici nisu izglasavali preuzimanje od strane Open Passa, nego su podržali prijedlog da svi nesankcionirani vlasnici imaju priliku spasiti svoje vlasničke udjele. Naglašavam - spasiti. A onda i eventualno dodatno investirati u povećanje svojih vlasničkih udjela. Ovo je pobjeda nesankcioniranih vlasnika, a ne Open Passa.

Preuzimanjem iz Fortenove izlaze sankcionirane ruske banke Sberbank i VTB - što to konkretno znači za kompaniju i desetke tisuća radnika?

Od početka rata u Ukrajini i sankcioniranja većinskih vlasnika Fortenove, kompanija se suočava s raznim operativnim problemima, a oni su, blago rečeno, doveli do umanjenja njezine vrijednosti. Čisto kao ilustracija – u nekom trenutku izgubila je pristup sustavu SAP. Zamislite što znači za kompaniju s lancem trgovina to da u probleme dođe funkcioniranje blagajni ili POS aparata!? Imali smo problema s Microsoftovim licencama, a sve zbog sankcioniranih suvlasnika. Nama je top menadžment morao s Microsoftovom korisničkom podrškom iz Indije objašnjavati što se događa i zašto nam moraju vratiti licence!? Sankcionirani suvlasnik je crveni alarm za većinu zapadnih dobavljača.

U situaciji u kojoj kompanija nije u mogućnosti refinancirati dug, nije u mogućnosti ulagati u rast te je opterećena, kao i svi poduzetnici i građani, trenutnim gospodarskim i socijalnim okruženjem, stvari nisu izgledale dobro. Dugoročno Fortenova ne bi vrijedila ništa. Nema goreg scenarija od toga za 45.000 radnika i tisuće dobavljača. Ovo je sad prvi, ali izrazito važan korak. Odnosno, ovo je preduvjet za preokretanje negativnih trendova i pokušaj dugoročne stabilizacije poslovanja. U interesu svih nas je da uspijemo.

Svi sadašnji dioničari Fortenove imaju priliku biti suvlasnici u novoj kompaniji, uložiti dodatan novac u nju ili dobiti isplatu od vas – kakva su vaša očekivanja po tom pitanju?

Jedno je jasno - Fortenova ne smije imati sankcionirane vlasnike u vlasničkoj strukturi. Nesankcionirani vlasnici nisu uzrok problema u kojima su se našli sankcionirani vlasnici, ali problemi Fortenove i nesankcioniranih vlasnika, kojih je više od 600, upravo su u činjenici da su partneri sa sankcioniranim vlasnicima, kojih je samo dvoje. Svi nesankcionirani vlasnici su dobrodošli u novoj vlasničkoj strukturi, a na svakom je suvlasniku da slobodno odabere jedan od scenarija. Što se tiče Open Passa, svi suvlasnici su dobrodošli u novoj strukturi. Štoviše, voljeli bismo da ih se pridruži što više.

Mač nad glavom Fortenove, obveznica koju drži američki fond HPS, dolazi na naplatu kasno iduće godine – kakav vam je plan za adresiranje tog problema, može li Fortenova refinancirati taj dug svojim novcem, hoćete li ga vi podmiriti ili je u igri nešto treće?

Tijekom 2022. i 2023. godine menadžment Fortenove, prevođen Fabrisom Peruškom, uložio je velik trud u pronalaženje refinanciranja. Nažalost, niti jedna financijska institucija nije bila voljna ulaziti u kreditni aranžman s Fortenova grupom i to iz dva razloga. Prvi razlog je činjenica da je 50 posto vlasnika pod sankcijama, što automatski eliminira svaku mogućnost suradnje. Drugi razlog je da se treba refinancirati i kredit od sankcioniranog kreditora, odnosno VTB banke iz Rusije. Drugim riječima, komercijalna banka iz EU-a, odnosno iz 'zapadne hemisfere', trebala je dati kompaniji koja ima sankcionirane vlasnike kredit kojim bi se otplatio, između ostaloga, dug ruskoj državnoj banci.

Takav scenarij je neostvariv. Jedino rješenje koje je kompanija imala pronašla je u postojećem kreditoru, američkom investicijskom fondu HPS, kojem zahvaljujemo na pruženoj potpori društvu unatoč činjenici da je njihova potpora imala veliku cijenu. HPS je, uz produžetak svoga postojećeg kredita, odobrio dodatnih oko 450 milijuna eura kako bi iz kreditne strukture Fortenove isplatio kredit sankcionirane banke, što je velika stvar.

Smatramo da će Fortenova, rješenjem pitanja sankcioniranih vlasnika, a prethodno realiziranim rješenjem sankcioniranog kredita, imati sve preduvjete da do listopada 2024. godine može osigurati refinanciranje postojećeg kredita po 'tržišnim' kamatnim stopama od komercijalnih banaka. Dotad HPS i dalje ima zalog nad kompanijom, ali to je rizik koji smo svi skupa preuzeli.

HPS je kao uvjet za izdavanje obveznice tražio da Fortenova potencijalno proda svoj poljoprivredni biznis i taj novac iskoristi za vraćanje duga. Što se ove godine događalo po tom planu i namjeravate li i vi prodavati Belje, Vupik i PIK Vinkovci?

S obzirom na dug kompanije i uvjete toga zaduženja te činjenicu da u ovom trenutku Fortenova još uvijek nema riješeno refinanciranje, a nije riješeno zbog problema sankcioniranih vlasnika, HPS stalno uvjetuje bolje raspolaganje imovinom kako bi bio siguran da će njegov novac biti vraćen.

Dakle, prema zahtjevima kreditora, Fortenova mora započeti s procesom prodaje Agri biznisa do kraja 2023. godine. Naglasak je na riječi započeti. Započinjanje procesa ne znači da se Agri biznis mora prodati pod bilo koju cijenu, međutim potrebno je ispitati tržište provođenjem međunarodnog natječaja, uz angažman međunarodno priznatih savjetnika za vođenje postupka, kako bi se pronašao adekvatan kupac. Zašto? Pa HPS i dalje ima zalog nad kompanijom i želi imati jasnu situaciju u slučaju da Fortenova ne može vraćati svoje obveze. Računica je jednostavna - ako ne budemo vraćali dug, žele imati operativnu kompaniju koja je odmah spremna za prodaju. Stoga je u ovome trenutku još rano donositi zaključke o tome kako će se ovaj prodajni proces odvijati i u konačnici završiti.

Sad, kad ste postali vlasnici, možete li reći koji je po vama najzdraviji dio koncerna Fortenove, a koji ima najmanje potencijala? Kakvi su vam operativni planovi za kompanije u 2024. godini i dalje?

Fortenova se sastoji od različitih dijelova koji su međusobno komplementarni, ali po potrebi i samostalno održivi izvan grupacije, što smo vidjeli i u slučaju prodaje Leda, koji sada nije dio grupacije i ništa se u poslovnom smislu nije dogodilo Fortenova grupi niti Ledu. Smatramo da su svi dijelovi grupe potentni i kvalitetni te imaju prostora za značajan rast i razvoj unutar postojećih kapaciteta, a svakako postoje potencijali i za širenje izvan postojećih tržišta.

Međutim za razvoj svih potencijala grupe potreban je ljudski kapital koji imamo u kompanijama, ali i dodatan financijski kapital, a nažalost ga imamo u vrlo limitiranim količinama. Ili, bolje reći, nemamo. I to zbog svih problema koje nema smisla više ponavljati. Ipak, smatram da je važno naglasiti da je, unatoč tome, Grupa tijekom 2022. godine akvizirala trgovački lanac u Crnoj Gori, a u tijeku je preuzimanje trgovačkog lanca u Sloveniji. To su veliki i važni koraci u konsolidaciji tog dijela biznisa u regiji. Uz to, bezbroj je drugih svakodnevnih ulaganja, inicijativa i napora koje sada ne stignem ni nabrojiti. Bit će ih još i više jer trenutno, koliko god to nekome smiješno zvučalo, morali smo moliti HPS da nam odobri i nabavku novih traktora za Belje. Tako trenutno izgledaju ulaganja u Fortenova grupi. Što se tiče iduće godine, kompaniju i dalje očekuju brojni izazovi praćeni rastućom inflacijom, izazovima u segmentu radne snage, kao i jačajućom inozemnom konkurencijom koja nema probleme s kojima se Fortenova bori već godinama.

Kakvi su vam dugoročni planovi s Fortenovom - želite li ostati njezin većinski vlasnik, prodati većinu i uživati dividendu ili izaći u potpunosti?

Već u više navrata rekli smo da ova kompanija mora u budućnosti izaći na IPO, a u kojem ćemo i mi prodati određeni dio svoga vlasništva. Međutim to nije moguće napraviti u kratkom vremenskom periodu. Prema našem razumijevanju, priprema takvog procesa traje zasigurno dug niz godina, a naši napori bit će usmjereni da se to dogodi što prije. Ono za što ću se osobno zalagati, a u kontekstu ovih trenutnih političkih rasprava o alternativnom mirovinskom fondu, to je da IPO bude izvan Hrvatske. I to će dodatno pomoći da Fortenova u budućnosti ima diversificiranu vlasničku strukturu.

Kad ste objavili plan za preuzimanje Fortenove, našli ste se pod dosta velikim kritikama, a mnogi su govorili i da je maksimalna cijena od 660 milijuna eura prilično niska. Kako to komentirate s obzirom na stanje u kompaniji?

Kada je Sberbank prodavao svoj udio za 500 milijuna eura, implicirana vrijednost kompanije bila je cca 1,1 milijardu eura. Doduše, Sberbank nikada nije prodao svoje udjele za 500 milijuna eura, pa je teško govoriti da je to i realna vrijednost kompanije. Kada govorimo o njezinoj vrijednosti, 2022. godine imala je 310 milijuna eura EBITDA-u, trošak kamata za kreditora iznosio je oko 70 milijuna eura godišnje, ukupan neto dug iznosio je 1,1 milijardi eura, a Sberbank je svoje udjele mogao slobodno prodavati u skladu sa sankcijskom regulativom.

Sada, gotovo godinu i pol kasnije, situacija je bitno drugačija. EBTIDA kompanije će biti znatno niža, a trošak kamata prema kreditoru je gotovo 180 milijuna eura godišnje. Ponavljam - godišnje! A i dalje preuzimate kompaniju nad kojom HPS ima zalog i u slučaju problema s otplatom svi gube udjele. Isto tako, već sad znamo da trošak radne snage na razini regije iduće godine skače za još 100 milijuna eura, a ukupan neto dug iznosi 1,2 milijarde eura.

Dakle okolnosti su znatno promijenjene. Uz to, postupak rješenja sankcioniranog vlasništva moguć je samo kroz kompliciranu sudsku proceduru koja odbija sve potencijalne investitore. Osobno, bio bih sretniji da se stvar riješila ranije. Ili da je Lazard tijekom 2023. godine pronašao investitora koji bi preuzeo ruske udjele. Svi bismo imali više mira. Ali činjenica je da pod ovim uvjetima Fortenovu nitko nije želio kupiti. Rekao bih da je cijena koja je trenutno ponuđena fer. No to nije moja tvrdnja – to je i procjena više stranih, renomiranih i potpuno nezavisnih financijskih institucija. Lako je paušalno i površno bacati tvrdnje u javnosti i baratati ciframa kao da smo u kafiću, ali ove institucije su iza toga stale svojim potpisom.

Kako komentirate napise da je ovim preuzimanjem Pavao Vujnovac postao veći od Ivice Todorića i 'direktor Hrvatske'?

Sjećam se tih vremena, a Todorić kao da u Hrvatskoj nije postajao. Mediji nisu pisali o njemu, politika nije govorila o njemu. A što imamo danas? Svaki dan komentare i zaključke čiji je cilj samo spominjanjem imena Pavla Vujnovca dobiti koju sekundu u eteru. Već je iz toga jasno da situacija nije usporediva. Ne ulazim u motive napisa i komentara, ali želim da mi svatko od njih kaže što su nesankcionirani suvlasnici trebali napraviti? Pustiti da sve ode niz vodu, njihovi udjeli, radnici, dobavljači?

Činjenica je da su Vujnovac, njegovi zaposlenici i menadžment, koji su većinom Hrvati, u posljednjih 12 godina izgradili međunarodnu mrežu kompanija u raznim gospodarskim sektorima. Naglašavam - međunarodnu. Pa samo PPD sad gotovo 80 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu! U svim velikim poslovima tvrtke iz sustava imaju međunarodne partnere, najveće svjetske korporacije.

Isto tako je činjenica da je novcem zarađenim od poslova u inozemstvu Vujnovac stekao vlastiti kapital i onda ga opet uložio u kompanije u Hrvatskoj. Dakle nema rasta na dugovima, na kreditima ili isisavanjem novca od dobavljača. Svu vlastitu zaradu vraća u gospodarske tijekove i kontinuirano reinvestira dobit.

Da se razumijemo, to rijetko koji poduzetnik radi. Zašto? Jer to donosi i probleme. Dat ću vam primjer. Nije Open Pass htio preuzeti Fortenovu kad je počeo kupovati dionice tamo 2019. godine. Kupovali smo dionice od bezbroj (uglavnom) stranih vlasnika koji su ih dobili procesom nagodbe. Znači, dionice se kupuju već četiri godine, uglavnom od stranaca. Do današnjega dana nitko se nije uključio u kupovinu dionica na tržištu osim Open Passa. Nitko, a svima je bilo 'na stolu'.

A onda nas je ovaj nesretni rat doveo u situaciju da možemo izgubiti apsolutno sve. Tko je to mogao znati? Vujnovac je vlasnik kompanija, međutim on ne upravlja njima operativno. On nije direktor, nego je vlasnik ili suvlasnik. Sve kompanije imaju svoj profesionalni menadžment, svoj razvojni put, svoje planove i potpuno su neovisne jedna o drugoj.

Navest ću primjer - ako je Vujnovac (su)vlasnik Belja ili Pevexa, to ne znači da će loša cijena pšenice u Belju negativno utjecati na prodaju građevinskog materijala u Pevexu. Mogao bih nabrajati još bezbroj ovakvih apsurdnih usporedbi koje se u javnosti pojavljuju u kontekstu 'sistemskog rizika' koji jednostavno ne postoji. Nema 'kroskolaterizacije', a da osjetim da krećemo u tom smjeru – mene više ne bi bilo ovdje. Zato odgovorno tvrdim da se potencijalno loše poslovanje u jednoj našoj kompaniji ne može preliti na poslovanje druge kompanije.

Kako komentirate skandal s Juricom Lovrinčevićem, koji je u cijelu priču pokušao uplesti i PPD?

Nemam posebnog komentara. Čitam u medijima kao i svi ostali, a svatko neka donese svoj sud o tome.

Očekujete li da će vam sankcionirane ruske banke ili famozni Saif Alketbi, koji je navodno kupio njihove udjele, raditi probleme nakon preuzimanja?

Logično je da su ovim procesom nezadovoljni sankcionirani vlasnici. Pritom ne nude ništa, već kontinuirano pokušavaju usporiti ili onemogućiti napore menadžmenta Fortenove u pronalasku dugoročno održivog rješenja za kompaniju, njezine zaposlenike, ali i sve druge vlasnike koji nisu sankcionirani. Zadnji sudski postupak bio je četvrti u nizu i peta odluka kojom je sud u Nizozemskoj odbacio sve njihove pokušaje.

Ono što je manje logično, čak i vrlo čudno, to je da se na strani jednoga sankcioniranog vlasnika nalazi i hrvatski državljanin koji se javno predstavlja kao savjetnik sankcioniranog suvlasnika. Koji je pak, što je posebno zanimljivo, kupovinom nekoliko dionica, netom prije sazivanja posljednje skupštine, a očito s ciljem pokretanja tužbe u Nizozemskoj, pokušao usporiti i opstruirati procese u tijeku. Nije mu uspjelo s obzirom na to da je sud u Nizozemskoj odbacio takav pokušaj. Neka mi netko objasni zašto to radi ako je samo 'savjetnik'? Koji se savjetnik toliko izlaže za klijenta?!

Ponavljam još jednom, nesankcionirani vlasnici nisu krivi za situaciju u kojoj se nalaze sankcionirani vlasnici. Jednostavno nije logično da kompanija i svi nesankcionirani vlasnici izgube vrijednost svoje imovine. Predloženo je, po nama, fer rješenje da se sankcionirani vlasnici isplate iz vlasničke strukture po fer tržišnoj vrijednosti, a tu vrijednost nismo utvrdili vi i ja tijekom ovog razgovora, već globalne i nezavisne financijske institucije.

Ne zaboravimo da ste polovicom ove godine napustili funkciju financijskog direktora Energia naturalisa (ENNA), holdinga koja upravlja s 20-ak drugih kompanija, i 'preselili' se u Nadzorni odbor. Kakva je bila poslovna godina za holding, a kakva za Prvo plinarsko društvo, koje više nije član holdinga?

Nastavno na prethodno pitanje te namjeru da se uspostavi jasna razlika između vlasništva i upravljanja, Vujnovac i ja smo odstupili iz uprava raznih operativnih kompanija. Moje aktivnosti u budućnosti bit će usmjerene nadzornoj ulozi.

Za 2023. godinu možemo reći da će biti jako uspješna kako za ENNA grupu, tako i za PPD, ali i sve ostale kompanije u vlasništvu Pavla Vujnovca. Pritom ne mislim samo na financijske rezultate, već i na proces transformacije kompanije te na strateško opredjeljenje da ENNA grupa u nekom budućem razdoblju od minimalno pet godina izađe na IPO. Zašto pet godina? Zato što se treba dovršiti ciklus investicija u kojemu se trenutno nalazi. Možda to potraje i duže, ali sigurno neće kraće.

To je stvar gospodina Vujnovca, ali opet ću ponoviti – snažno ću mu savjetovati da na IPO ide na inozemne burze. Likvidnije su i maknut će se od ovih političkih konotacija i suludih konstrukcija. Ako netko hoće manipulirati javnošću za nekoliko sekundi više u eteru, neka to radi. Moje je da kažem da je to politička manipulacija. Zapravo, da vam budem iskren, uopće ne razumijem o čemu se točno radi oko nove regulative mirovinskih fondova. Znam samo da nije napravljen za IPO ENNA grupe, to je suludo. Pa već sad tvrtke iz sustava prate najveće svjetske financijske institucije koje su jako zainteresirane za buduće korake i diversifikaciju vlasništva.

Planirate li za 2024. kakve zvučne investicije kad su u pitanju PPD i ENNA i na koje kompanije ste fokusirani?

ENNA se profilirala u zelenu kompaniju koja se bavi logistikom, infrastrukturom, obnovljivim izvorima energije te hranom. Tijekom 2024. godine nastavit će se ulaganja u izgradnju solarnih energana, kao i početak investicije u geotermalnu energanu u RH. Idemo dalje u izgradnju kontejnerskog terminala u Rijeci s APM Terminalsom i MARESK-om, proširenje kapaciteta u željezničkom transportu uz istovremeno širenje na tržišta u regiji te povećanje tržišnog udjela u segmentu hrane na regionalnom tržištu.

Što se tiče PPD-a, nadamo se da će se nastaviti kontinuitet smanjenja cijena prirodnoga plina te diversifikacija dobavnih pravaca. PPD će tijekom 2024. godine učvrstiti svoju poziciju kao najveći LNG uvoznik američkog plina za RH i regiju, a poslovni je cilj dodatno povećati tržišne udjele na inozemnim tržištima, na kojima i sada ostvarujemo i pet puta više prihoda nego u RH. Tu se otvaraju prilike na talijanskom tržištu, Grčka nam postaje zanimljiva zbog novih kapaciteta LNG-a, ali planove bolje zna i razumije menadžment. Uglavnom, tijekom 2024. nas očekuje puno posla, ali sam uvjeren da ćemo planove uspješno realizirati. Kao i dosad.