Hrvatska je od svoje samostalnosti do danas na sanaciju i spašavanje brodogradnje potrošila više od 30 milijardi kuna. Samo u prosincu prošle godine za Uljanik su isplaćena državna jamstva od dvije i pol milijarde kuna, a koliki će biti konačan trošak sanacije, još nije poznato.

Do 2015. na spašavanje Brodosplita otišlo je 11 milijardi kuna, na 3. maj osam i pol milijardi, a na Uljanik 4,4 milijarde kuna. Brodosplit je bio daleko najteži slučaj, a sada se barem relativno dobro drži. Tvrtka uz državnu pomoć posluje s dobiti, imaju desetak brodova u knjizi narudžbi, no imaju i problema s dugoročnim financiranjem novogradnji, među kojima nisu samo brodovi, već i primjerice čelične brane za Veneciju.

Poslovni rezultati iz 2017. govore da je Brodosplit ostvario rast prihoda od 34 posto te su oni iznosili 648 milijuna kuna uz dobit od 70,5 milijuna kuna. Međutim, kada bi se isključila državna potpora, koja je lani iznosila 89 milijuna kuna, splitski škver bio bi u minusu. Od prošle godine Brodosplit više ne prima državni novac, zbog čega je Debeljak zatražio kredite i jamstva HBOR-a kako bi uspio financirati naručene brojeve.

Kada je preuzimao Brodosplit, Debeljak je kazao kako će tvrtka DIV dati zadnju kap krvi da uspije u splitskom brodogradilištu: 'Moja obitelji kao vlasnik DIV-a ne želi ni lipe nego ćemo samo davati da sve skupa bude pozitivna priča.' Poslije preuzimanja Debeljak je krenuo u rat sa sindikatima, a svakome je radniku obećao mobitel kako bi mogao s njima komunicirati direktno, bez sindikata.

Preuzimanje je proslavljeno na parkiralištu Spaladium Arene te se za tu priliku ispeklo stotinjak janjaca na ražnju i vol. No medeni mjesec trajao je kratko i ubrzo je 3000 radnika dobilo otkaz, od čega je 2000 njih zaposleno na novim radnim mjestima, a ubrzo su im smanjene plaće, i to za od 700 do 1200 kuna.

Uslijedili su nemiri i prosvjedi, ali bunt je brzo slomljen, a otpuštanja su se nastavila, pri čemu je Debeljak jednom prilikom zatražio više kvote za zapošljavanje stranaca. U međuvremenu se hvalio projektima poput izgradnje najvećeg jedrenjaka na svijetu i brana za Veneciju. Sasvim sigurno, Debeljak će svoj recept iz Brodosplita primijeniti na Uljaniku, čega su svjesni u tamošnjem sindikatu te su prema njegovim ranijim ponudama za preuzimanje bili prilično rezervirani.

Prije godinu dana Debeljak je rekao za tportal kako nije zainteresiran za ulazak u pulsko brodogradilište. Danas postaje njegov suvlasnik, a kad Europska komisija odobri plan za restrukturiranje u Puli, krenut će i veliko rezanje troškova. No kada i sve to napravi, veliko je pitanje hoće li Brodosplit i Uljanik postati zanimljivi bankama koje bi ih kreditirale ili će ih država još godinama osiguravati jamstvima kako bi financirali gradnju brodova.