Iz Hrvatske još uvijek više ljudi odlazi nego što ih se useljava, ali je ipak taj negativni migracijski saldo smanjen u odnosu na razdoblje ulaska u Europsku uniju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), nakon 2017. imamo blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je saldo u 2021. iznosio minus 4512 osoba (iz inozemstva se doselilo 35.912 osoba, a odselilo njih 40.424), dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus iznosio čak 31.799 ljudi.

U 2017. doseljeno je 15.553, a odselilo se 47.352 stanovnika; od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021., kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosilo rekordno niskih minus 632 stanovnika.

Podatke za prošlu godinu DZS tek treba objaviti. Ipak, na osnovi poznatih brojki otvara se pitanje je li završio val značajnog gubitka stanovništva migracijama.

Demograf Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta smatra da je više nego preuranjeno govoriti o kraju vala iseljavanja.

'Ne može se govoriti o padu iseljavanja kada se i dalje iseljava oko 40.000 Hrvata godišnje. Međutim ukupni iseljenički potencijal znatno je istrošen. Moja je procjena da se radi o 800.000 ukupno potencijalnih iseljenika iz Hrvatske. Od toga ih se 450.000 već odselilo. O daljnjim trendovima najbolje svjedoče novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju', rekao je Jurić za tportal.

Nešto optimističnije na buduća migracijska kretanja gleda ekonomski analitičar Velimir Šonje. On smatra da se trendovi donekle poboljšavaju, iako je još uvijek jezičac na vagi nagnut na stranu odlazaka iz Hrvatske.

'Gospodarski i institucionalni razvitak mogu to promijeniti u ovom desetljeću. Moguće je dovesti saldo u plus; nismo daleko od toga. Uz pametne politike gospodarskog razvitka, to je dostižno za koju godinu. Migracijski saldo prestaje biti problem kada se stupanj gospodarskog razvitka približi 80 posto prosjeka EU-a (sada smo na oko 70 posto)', napisao je Šonje u svojoj analizi na portalu Ekonomski lab.

Iz podataka DZS-a vidljivo je da je posljednjih godina u korpusu useljenika u Hrvatsku sve manji udio osoba iz jugoistočne Europe - BiH, Srbije, Kosova i Albanije – dok s druge strane raste broj građana iz EU-a, posebno iz Njemačke i Slovenije.

Šonje smatra da je to pokazatelj polaganog profiliranja Hrvatske u 'Floridu Europe', a odnosi se to na doseljavanje starijih i bogatijih ljudi iz gospodarski naprednijih država. Oni najčešće kupuju nekretnine ili ih uzimaju u dugoročan najam.

'Mislim da je to tek početak velikog vala koji će eskalirati u sljedećih 10 godina', mišljenja je Šonje. Izostanak dolazaka iz tradicionalnih bazena radne snage (BiH, Srbije, Kosova i Albanije) pokriva doseljavanje građana iz azijskih država. Neto imigracija iz Azije, pokazuju podaci DZS-a, dosegla je 3000 osoba 2021. godine.

'Gledamo tek početak velikog useljavanja iz Azije, koji će dugo trajati, ali ako se plašite migranata iz siromašnijih zemalja, primijetite brojke: ako se neto od 3000 na godinu poveća za 50 posto, za 10 godina kumulativni broj ljudi iz Azije neće prijeći 1,5 posto ukupnog broja stanovnika', ustvrdio je Šonje.

Demograf Jurić uvjeren je da nas demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture vode prema sudbini Njemačke i Austrije, u kojima je svaki četvrti stanovnik stranac. I on ukazuje na to da se u Hrvatsku doseljava sve veći broj imućnijih Europljana.

'Hrvatska je u težoj poziciji od Njemačke i Austrije jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a. Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi dampingu cijene rada i odražava politiku 'ako nećeš ti, ima tko hoće', čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje', kaže Jurić.

Zbog svega navedenog on smatra da će se Hrvatska pretvoriti u 'Meksiko Njemačke', prije nego u 'Floridu Europe'.

'Točno je ista dinamika je u igri. Deset posto Meksikanaca živi u SAD-u, kao i Hrvata u Njemačkoj. Slabost institucija, klijentelizam i korupcija jedni su od ključnih poticaja za iseljavanje kako u Meksiku, tako i u Hrvatskoj. Novi njemački zakon, po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo, još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih', ističe Jurić.

Uz takve trendove, upozorava da će do sredine stoljeća u Hrvatskoj živjeti do 30 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.

'Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno spaljenom zemljom', uvjeren je Jurić.

Kako bi se trendovi promijenili, potrebno je prvo, ističe on, osvijestiti to da su migracije rezultat lošeg upravljanja Hrvatskom, a nisu nikakva nužnost. Zatim predlaže uvođenje dječjeg doplatka od 200 eura po djetetu, kao u Njemačkoj, i omogućavanje rada na daljinu svima koji se žele preseliti iz Zagreba u manje razvijene krajeve Hrvatske, a bilo bi poželjno i decentralizirati ministarstva.

'Pitanja migracija moraju se politički bolje artikulirati. Nije dopustivo da desnica pretvara migrante u žrtvene jarce, ali nije dopustivo ni to da drugi ideološki pravci pod krinkom morala prikazuju da su migracije isključivo humanitarno pitanje ili pak pitanje ljudske potrage za srećom. Ovdje se pod krinkom morala prikriva ekonomsko pitanje i pitanje lošeg upravljanja zemljom', kaže Jurić.

Ekonomski analitičar Šonje uvjeren je pak da Hrvatska ima šansu za kontrolu migracijskih trendova, za što su neophodni, navodi on, 'gospodarski razvoj, napredak institucija i demokracije, kulturna tolerancija, očuvanje okoliša i pametan razvoj infrastrukture'.

'Uz sredstva EU-a to nije teško postići. Bio bih prevelik optimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od četiri milijuna stanovnika na sljedećem popisu. To nije realno. No da je moguće katastrofične demografske scenarije učiniti nerealnima i značajno usporiti pad broja stanovnika, to je uz ove trendove apsolutno moguće', siguran je Šonje.