Nakon otvorenog pisma o potrebi ukidanja klauzule koje je početkom prosinca guverneru Hrvatske narodne banke (HNB) Željku Rohatinskom uputio Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista - Stranke rada, podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti devizne klauzule najavila je Udruga radničkih sindikata (URS). Kako je za Vjesnik kazao predsjednik URS-a Damir Jakuš, izrada zahtjeva je pri kraju.

'Sigurno je da ćemo zahtjev Ustavnom sudu podnijeti do kraja siječnja', kazao je Jakuš. Međutim, zahtjev neće biti predan samo toj instituciji, nego i predsjedniku Ivi Josipoviću te nekim saborskim zastupnicima. Prema Jakuševim riječima, time se želi izbjeći odbacivanje zahtjeva ako Ustavni sud procijeni da URS nije nadležan za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti.

Da je devizna klauzula uvreda za građane smatra i profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijan Cingula.

'Deviznu klauzulu u kreditnim ugovorima doživljavam protuustavnom. Ona je eklatantan primjer moći banaka koji ne možete sresti ni u jednoj zapadnoj zemlji. U SAD-u i u Europskoj uniji nezamislivo je da banke u kreditne ugovore klijentima stave deviznu klauzulu', tvrdi Cingula. Prema njegovu mišljenju, devizna klauzula ostatak je prakse iz bivše Jugoslavije kada je vladala visoka inflacija.

'Ako inflacija u Hrvatskoj već 18 godina praktički ne postoji, onda ne postoji nikakav razlog da se banke štite deviznom klauzulom. Ako već uvode deviznu klauzulu, onda neka priznaju i kamatu na kredite koja postoji u domicilnoj državi iz koje je valuta za koju je vezan kredit', rezolutan je Cingula.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) smatraju da pitanje jednakih kamata nema puno smisla. 'Osim kamate koju bi platila banka koja bi tamo posudila novac da ga plasira kod kuće, treba dodati premiju na rizik Hrvatske te premiju na rizik dužnika, a koja ovisi o problematičnim kreditima čiji udio u Hrvatskoj još raste', kontriraju iz HUB-a.

Dodaju da bi odgovor na to pitanje bilo upućivanje dužnika u zemlju s nižim kamatama, 'pa će vidjeti mogu li i po kojoj kamatnoj stopi dobiti kredit'.

U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da valutnu klauzulu nisu izmislile banke. 'Ona je posljedica činjenice da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj je većina štednje u stranoj valuti. Njen udjel je oko 80 posto, što je najviše u regiji i svijetu. Ako bi se ukinula ta klauzula samo u aktivi, to bi otvorilo deviznu poziciju banaka. Sadašnji propisi HNB-a to ne dopuštaju, jer devizne pozicije moraju biti uravnotežene da ne bi došlo do nestabilnosti pri kretanju tečaja u bilo kojem smjeru', tvrde u HUB-u. Dodaju da je jedino moguće istodobno ukidanje valutne klauzule na obje strane, što u praksi znači ukidanje štednje u devizama.