Prema preliminarnim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke na kraju prošle godine iznosila je 104,8 milijarde kuna. U odnosu na prosinac 2014. ukupna aktiva središnje banke, koju gotovo isključivo čine devizne pričuve, porasla je za 7,6 milijardi kuna (+7,8%) dok je na mjesečnoj razini smanjena za 2,3 milijarde kuna (-2,2 posto)
Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti se mogu pripisati stavci inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva (oročeni depoziti u stranim bankama, plasmani u vrijednosne papire, posebna prava vučenja te pričuvna pozicija kod MMF-a koji su u bilanci iskazani u kunama), a koja čini 99,84 posto aktive HNB-a (104,65 milijardi kuna ili 13,7 milijardi eura).
U strukturi međunarodnih pričuva promjene su najizraženije kod oročenih depozita u stranim banaka, a njihovo kretanje uvelike je određeno zaduživanjem Republike Hrvatske te posljedično promjenama na deviznim depozitima države.
Prema informacijama HNB-a, zamjetan porast međunarodnih pričuva u prvoj polovici godine dolazi od otkupa prethodno otpisanih deviza te u veljači započetog ulaganja dijela pričuva u repo ugovore (istodobno povećanje bruto pričuva i inozemne pasive HNB-a) kao i plasmana euroobveznice na europskom tržištu kapitala u ožujku prošle godine.
S druge strane, devizna intervencija u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju kojom su ublaženi deprecijacijski pritisci na domaću valutu doprinijela je smanjenju međunarodnih pričuva.
Budući da su oko tri četvrtine međunarodnih pričuva denominirane u eurima, blago jačanje kune u odnosu na euro od 0,4% godišnje, pridonijelo je godišnjem padu inozemne aktive. Naime, iako su u 2015. tijekom ljeta izostali uobičajeni aprecijacijski pritisci na kunu tečaj EUR/HRK se u prosincu u odnosu na isto razdoblje 2014. blago spustio. Kod preostalih kategorija ukupne aktive već uobičajeno nisu zabilježene značajnije promjene.
U pasivi bilance HNB-a primarni novac čini najveći udio (60,1%) koji je krajem prosinca iznosio 63,7 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 1,5 milijardi kuna (2,5%) koji je djelomično posljedica rasta depozita kreditnih institucija.
Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga.
Prema procjenama analitiačra Raiffeisen banke međunarodne pričuve će i u ovoj godini nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od 7,5 mjeseci (minimalno optimalna razina je tri).
S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2016. godine (9,2 milijardi eura glavnice i kamata u 2016.).
Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.
