Na globalnoj razini direktna prodaja raste po godišnjoj stopi od 6,4 posto. Od 5,7 milijuna ljudi u direktnoj prodaji u EU 79 posto čine žene. U 2015. prihod direktne prodaje u Hrvatskoj iznosio je 26,5 milijuna eura, te je u prethodnom petogodišnjem razdoblju zbog krize smanjen za 25 posto, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi na konferenciji Status direktne prodaje u Republici Hrvatskoj, u organizaciji HGK i Hrvatske udruge direktne prodaje održanoj 28. travnja u HGK.

'Uključivanje komorske Grupacije direktne prodaje u proces zakonodavnog reguliranja ove djelatnosti u prijašnjem razdoblju pridonijelo je razvoju struke te ugleda ove industrije na tržištu. Pokrenuta je inicijativa kako bi se ova djelatnost uredila na tržištu, a njezini su osnovni izazovi i problemi manjak legislative i porezni tretman prodavatelja uz visoke porezne stope', istaknula je Culi.  

Poduzetništvo je vještina koja se može naučiti te usvojiti poduzetničke vještine i način razmišljanja. Poduzetnici imaju potencijal stvaranja novih radnih mjesta, a žene poduzetnice u EU važan su čimbenik u razvoju poduzetništva i zapošljavanja. Direktna prodaja kao djelatnost doprinosi europskom gospodarstvu i ekonomskom blagostanju jer omogućavaju netradicionalne mogućnosti zarade poput rada s nepunim radnim vremenom, poticanja samozapošljavanja i rasta mikro-poduzeća, te mogućnosti poduzetništva za mlade ljude i žene.  75% Europljana uključenih u direktnu prodaju time se bave honorarno. Razlozi za to su različiti – primjerice, mogu odlučiti ne raditi puno radno vrijeme već uz fleksibilnost koju dopušta ova djelatnost  uskladiti posao s drugim obvezama (npr. obiteljskim), ili jednostavno trebaju dodatni prihod kako bi osigurali viši životni standard za sebe ili svoju obitelj.

U Hrvatskoj u direktnoj prodaji, kojom se bavi 40.000 ljudi, sudjeluje 78 posto žena, istaknula je predsjednica Vijeća Hrvatske udruge direktne prodaje i Direktorica Herbalifea za Jugoistočnu Europu Nina Šebečić Crnolatac dodajući kako sustav direktne prodaje ženama pruža i mogućnost lakšeg ostvarivanja uloga žene, majke te domaćice. 

Amwayevo i GfK globalno izvješće o poduzetništvu i statusu ženskog poduzetništva u RH predstavila je Gordana Vujević Hećimović iz GfK Croatia. Istraživanje je provedeno u lipnju prošle godine u 45 zemalja svijeta od kojih 25 zemalja EU, a ispitano je 50.800 ljudi, dok je u Hrvatskoj sudjelovalo 1000 ispitanika.  Prema poduzetništvu globalno 77 posto ljudi ima pozitivan odnos, a generacija y (mlađi od 35 godina) i do 80 posto. U Hrvatskoj je 70 posto ispitanih pozitivno prema poduzetništvu, a 35 posto priželjkuje pokretanje vlastitog posla, dok je globalno njih 45 posto, a kod generacija y i do 51 posto. Visoko obrazovani imaju pozitivan stav prema poduzetništvu kao i veći poduzetnički duh. Muškarci i žene imaju pozitivan stav prema poduzetništvu, a razlika je u percepciji mogućnosti pokretanja vlastitog posla. Motivacija za poduzetništvo kod generacije y je samoostvarivanje, a kod muškaraca je jači motiv biti neovisan. U Hrvatskoj veći je pesimizam nego na globalnoj razini, trećina ispitanih smatra da će rasti tren samozapošljavanja, dok trećina smatra da će padati u sljedećih pet godina. Mladi i visokoobrazovani su u tom pogledu optimističniji. Prema regijama najveći je pesimizam u Slavoniji te Lici, Kordunu i Banovini. Hrvatska je prema rezultatima na 35. mjestu od 45 zemalja uključenih u ovo istraživanje, a dobiveni su rezultati rasli prema istraživanju iz 2015. godine, napomenula je Vujević Hećimović.             

Na okruglom stolu o položaju direktne prodaje u RH raspravljalo se o zaštiti potrošača u direktnoj prodaji, administrativnim barijerama za industriju, poreznom tretmanu direktnih prodavatelja, a riječi je bilo i o mogućnostima samozapošljavanja u okviru djelatnosti direktne prodaje te obavljanja dodatnog posla (tzv. part-time posla) u sklopu ove industrije, posebno za socijalno osjetljivije skupine društva.

Predsjednica Vijeća HUDP Nina Šebečić Crnolatac najvećim preprekama razvoju direktne prodaje u Hrvatskoj vidi u nedostatku regulatornog okvira, nepoticajnim državnim nametima koji destimuliraju uključivanje u ovu djelatnost te administrativnim barijerama, a problem kojega treba rješavati predstavlja i nedostatak informacija.

Voditeljica Službe za unaprjeđenje trgovine i tržišta - Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Milica Nakić smatra kako je unatoč izmjenama i dopunama Zakona o trgovini 2014. godine kada je iz njega isključena direktna prodaja, koja ulazi u područje Zakona o zaštiti potrošača, općim uvjetima regulirana je primjena svih specifičnih oblika trgovine. 'Direktna prodaja ima svoje mjesto u važećim zakonskim propisima te činimo sve kako bi otklonili barijere u poslovanju direktne prodaje, no otvoreni smo i za razgovore o jasnijem zakonskom uređenju obavljanja direktne prodaje', istaknula je  Nakić.      

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević istaknula je ugovore o radu u direktnoj prodaji koji su destimulirajući i za posodavce i za prodavatelje. Potičemo i osnivanje zadruga koje bi objedinile osobe koje pokreću  poslovni pothvat kao i mjere stručnog osposobljavanja, kazala je Ivanković Knežević.

Voditeljica Službe za porez na dobit, dohodak i doprinose - Ministarstvo Financija Iva Uljanić Škreblin smatra kako porezi nisu najveći problem kod procesa samozapošljavanja. 'Stope oporezivanja kod obrta i za samostalne djelatnosti iznose 14 posto, a provedeno je i porezno rasterećenje te su povećani osobni odbici na 45.600 kuna. Doprinosi kod drugog dohotka su smanjeni u pola na 17,5 posto', kazala je Uljanić Škreblin.  

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi istaknula je kako treba razmisliti o izradi  dobrog poslovnog vodiča koji bi obuhvatio sva pitanja u vezi direktne prodaje. 'Ljude treba informirati o obvezama koje imaju kada ulaze u određeni sustav samozapošljavanja', kazala je Culi.   

Svi sudionici relevantni na nastavak iznalaženja mogućih rješenja za olakšavanje rada Direktne prodaje složni su nastaviti konstruktivne razgovore u tom smjeru.