Mnogi Europljani jedva su dočekali putovati nakon pandemije i lockdowna, pogotovo u ljetnom razdoblju od lipnja do rujna. Mjesta nema pa cijene rastu, a 'last minute' ponude postaju znanstvena fantastika. Tako je situaciju u emisiji 'Ob osmih' na Prvom programu Radija Slovenija ocijenio Mišo Mrvaljević iz slovenske Udruge turističkih agencija
Mrvaljević, naime, upozorava da su 'divlja poskupljenja' u Hrvatskoj zapravo više glasine nego 'apsolutna istina', ali i da cjenovno orijentirani gosti mogu jeftinije putovati i drugdje, primjerice u Tursku, Egipat, pa i Španjolsku ili Italiju. Kako ističe Mrvaljević, Slovenija na Hrvatsku ne gleda kao na 'stranu zemlju' – više od 100.000 Slovenaca ovdje ima nekretnine, što znači da se u Lijepoj Našoj odmara oko pola milijuna Slovenaca.
vezane vijesti
'Novac nije toliko 'sudbinski' značajan. To nam je najbliža zemlja i tradicionalno smo navikli na nju, u njoj su ljetovale naše bake, djedovi i roditelji, pa i mi tamo ljetujemo. Aranžmane u Hrvatskoj prodajemo dobro kao i prije. No moramo znati što želimo. Činjenica je da oni koji vode računa o cijeni gotovo sigurno dobivaju više za svoj novac u Grčkoj, Turskoj, Egiptu, čak i Španjolskoj i Italiji.
Cijene u Hrvatskoj su zaista visoke, ali to je dijelom i zbog reputacije i 'slave'. Poznanik je dvije kave i vodu na Hvaru platio 17 eura, a ja sam se zgrozio. S druge strane, istina je da ima puno mjesta u Hrvatskoj na kojima možete popiti kavu i ručati po vrlo povoljnim cijenama', rekao je Mrvaljević za Radio Sloveniju.
Ponegdje u srednjoj Dalmaciji nakon lošeg lipnja cijene već padaju. Mrvaljević, međutim, upozorava da se ne treba oslanjati na last minute ponude, odnosno ponude u zadnji čas, jer su, prema njemu, one postale 'znanstvena fantastika'. 'Potražnja za svim destinacijama je vrlo velika. Europa nije putovala već tri godine te 560 milijuna Europljana želi otići na odmor u tri mjeseca ljetne sezone. Nema mjesta, pa cijene rastu', pojasnio je.
Mrvaljević primjećuje i da putnike pritom ne brine kakav ugljični otisak ostavljaju, već da im je na kraju dana najvažnije koliko nešto košta, štetilo to okolišu ili ne.
Prema procjenama Udruge kontrole letenja na slovenskom području, cijene klasičnih aviokarata od lani su poskupjele 40 posto, a onih niskotarifnih od 10 do 20 posto. Prema Mrvaljevićevim riječima, agencije zakupljuju zračne kapacitete 18 mjeseci unaprijed, pa aranžmani ove godine nisu bili značajno skuplji, već su prošlogodišnje cijene bile vrlo visoke.
Zračna povezanost iz Ljubljane inače je loša. 'Moguće je, ali to može značiti dugo čekanje u zračnim lukama. Slovenski kongresni turizam, koji je najprofitabilniji dio turizma, zbog toga je u padu, jer nitko ne želi letjeti u zemlju u kojoj se u zračnoj luci mora čekati četiri sata ili se toliko sati voziti u kombiju', pojasnio je Mrvaljević.
Prema njegovim riječima, novi domaći zračni prijevoznik bio bi velika financijska blagodat u vrlo nestabilnoj industriji. 'Propustili smo vrijeme za povezanost. Tržište i tržišne udjele oteli su drugi. Sada nije vrijeme za avioprijevoznika', rekao je Mrvaljević, dodajući da Slovenci mogu očekivati da će let iz Ljubljane i u budućnosti biti skup.
