Nakon što je Vlada odlučila smanjiti državne poticaje na stambenu štednju, ulaganje u sigurnu starost, odnosno u dobrovoljnu mirovinsku štednju izgleda sve privlačnije
Poticaji za stambenu štednju od iduće godine spuštaju se na 10 posto, odnosno 500 kuna godišnje, dok u III. mirovinskom stupu i dalje ostaju 750 kuna. U vrijeme krize teško je štedjeti, ali za dobru mirovinu jednog dana ne treba imati mnogo novca danas.
Izračuni pokazuju da se već i sa 200 kuna mjesečno može računati na pristojni dodatak mirovini iz konvencionalna prva dva mirovinska stupa.
Prema podacima iz HANFA-e u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedi 193 tisuće građana, a u deset godina uštedjeli su nešto manje od dvije milijarde kuna. Postoji i nekoliko zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, poput fonda za zaposlenike Hrvatske elektroprivrede, u kojima štedi oko 18 tisuća ljudi i imaju imovinu od 400 milijuna kuna. Kad se izračuna prosječna imovina po članu, ona je za otvorene fondove III. stupa nešto veća od 10.000 kuna.
Prosječni godišnji prinosi dobrovoljnih fondova kreću se od 2,12 posto u Croatia osiguranju do visokih 8,56 posto u AZ Profitu. Uz tako visok prinos od osnutka taj je dobrovoljni fond udvostručio imovinu ulagača.
Ako bi danas krenuli s ulaganjem od 200 kuna mjesečno u fond s prinosima od osam postoi državnim poticajima od 15 posto na godišnje uplate uštedjet ćete za mirovinu 310 tisuća kuna, premda bi do tada uplatili svega 72 tisuće kuna. Računica podrazumijeva štednju tijekom 30 godina, a garantira mirovinu od 2.500 kuna mjesečno tijekom 10 godina nakon umirovljenja.
Konzervativniji izračun na temelju prinosa od svega pet posto i 100 kuna uplate tijekom 30 godina također ohrabruje. Kalkulatori dobrovoljnih mirovinskih fondova pokazuju stanje računa od 88 tisuća kuna, što je dovoljno za isplatu 700 kuna mjesečno tijekom 10 godina.
Treba napomenuti da je prosječna mirovina u Hrvatskoj oko 2.200 kuna mjesečno, pa je i tih 700 kuna povećanje primanja za 30 posto, što je ozbiljna povišica mirovine.
S obzirom na to da još nekoliko godina neće biti umirovljenika koji će primati mirovine i iz drugog stupa, ne može se još procijeniti koliki će biti utjecaj obveznih mirovinskih fondova na rast mirovina, ali može se predvidjeti da će razina mirovina vezana za stup generacijske solidarnosti biti sve manja.
