Stručnjaci s tržišta nekretnina ne očekuju mnogo od novog Vladinog modela poticane stanogradnje. Ističu da model na prvi pogled izgleda primamljivo, no u suštini kupca nagovara na uzimanje kredita koji je za njega i dalje nepovoljan. Predložena rješenja najviše idu na ruku građevinskim tvrtkama i bankama, pri čemu Vlada pojačava svoj utjecaj na tržište što ne pridonosi stabiliziranju gospodarstva
'Kroz poticanje prodaje već izgrađenih nekretnina štiti se uloženi kapital velikih investitora i banaka. Novi će prijedlog proći loše kao i stari, čak i gore, jer nakon četiri godine banke slobodno određuju kamatu što je velika i potencijalna opasnost za kupce', upozorio je vlasnik Lika nekretnina Ivan Bižanović
Ključnim problemom u novom Vladinom programu smatra to što bi njime izvršna vlast pojačala svoj utjecaj na tržište što ne pridonosi stabiliziranju gospodarstva. 'Vlada treba omogućiti da se cijene nekretnina formiraju na onoj razini na kojoj postoji potražnja na tržištu', smatra Bižanović, vjerujući kako bi se novac iz poticaja, umjesto na održavanje postojećih cijena nekretnina, mogao bolje usmjeriti na stimuliranje obavljanja djelatnosti građenja.
Stručnjaci upozoravaju kako je najveći pad prodaje na stambenom tržištu posljedica straha od gubitka radnog mjesta i pada plaća, a ne toliko straha od visokih kamatnih stopa. Prema tome, Vladina bi zadaća trebala biti osiguranje uvjeta za razvoj gospodarstva, a ne interveniranje na tržištu kratkoročnim mjerama.
Dvostruki interes banaka
'Osnovna razlika između ranijeg zakona i novog prijedloga je u tome što je prvi imao cilj i mogućnost pomoći jedino i samo građevinarima na hrvatskom tržištu, izuzimajući interese investitora, dobavljača, banaka i krajnjih korisnika. Pohvalno je stoga da se išlo u promišljanje novog modela, iako s posljedicom od godinu dana izgubljenog vremena', prokomentirala je direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku Vedrana Likan
'Utjecaj na banke da smanje kamatne stope ustvari je u interesu i tih istih banaka jer će time omogućiti ne samo veću vjerojatnost prodaje stanova u svojem portfelju. Već će angažirati i svoje kreditne linije, odnosno ponovno aktivno prodavati svoj proizvod – novac. S nešto manjim maržama nego uobičajeno, ali s obzirom na to da rješava dva pitanja istovremeno – prodaju svojih neplasiranih stanova i aktiviranje kreditiranja građana – banke u novom modelu sigurno vide svoj interes', smatra Likan.
Prema njezinom mišljenju, najveći problem je u tome što se ovaj model može riješiti samo manji dio problema na tržištu stambenih nekretnina. 'Mislim da novi zakon može obuhvatiti samo manji dio problema, tj. 600 naspram neprodanih 10.000 stanova', ističe Likan.
Uvjerena je, kao i drugi savjetnici, analitičari i agenti nekretnina, da parcijalne mjere neće pokrenuti tržište u pozitivnom smjeru. Upozorava da je za pokretanje tržišta potreban sinergijski set mjera koje će uzimati u obzir sve aspekte tržišta, razloge za nastanak postojeće situacije, moguća rješenja koja su tržišno ostvariva i dugoročno održiva te interese krajnjih kupaca podjednako kao i svih aktera stambenog tržišta.
'Osobno, vidimo u ovom prijedlogu određene pomake u odnosu na ranija rješenja te se nadam da će i svaki budući prijedlog i zakon biti još kvalitetniji. Nadam se samo da i ovaj prijedlog neće potrošiti dodatnih godinu dana koje tržište stambenih nekretnina u Hrvatskoj više zaista nema', zaključuje direktorica Colliers Internationala u Hrvatskoj.
