Europska komisija jučer je Hrvatskoj podigla procjenu rasta na 3,1 posto, a sličnu prognozu dobila je i Slovenija, čiji BDP bi trebao ove i iduće godine rasti po stopi od 3 posto. U slučaju obje zemlje, prognoza rasta veća je od prosjeka u EU i eurozoni i bolja od zadnje jesenske prognoze Bruxellesa. No za razliku od hrvatske vlade, Ljubljana je prema takvom rastu koji se argumentira povoljnim kretanjima krajem 2016., te rastu izvoza i domaće potrošnje rezervirana
"Sigurno su to dobre vijesti, ali govorimo o projekcijama", rekao je Marić, dodajući kako su projekcije EK u najvećoj mjeri ili gotovo u potpunosti u skladu s projekcijama Vlade i Ministarstva. To dobrim dijelom govori i o kredibilitetu i vjerodostojnosti Vladinih projekcija, kazao je jučer Zdravko Marić.
U međuvremenu, Slovenska gospodarska komora objavila je u ponedjeljak da ostaje pri ranijoj prognozi o rastu nacionalnog BDP-a od 2,2 posto u ovoj godini jer smatra da je europska projekcija povećanja domaće potrošnje preoptimistična, a trendovi izvoza nesigurni zbog pojava protekcionističke politike u globalnoj trgovini.
Uz rast BDP-a i povoljna kretanja u domaćoj potrošnji, u Europskoj komisiji za Sloveniju najavljuju i smanjenje proračunskog deficita, ali i povećanje strukturnog manjka i javno-financijskih debalansa.
Prvi put nakon 10 godina u Europskoj komisiji najavljuju rast u svih 28 članica EU-a, ali upozoravaju i na rizike u trgovini koji dolaze zbog najava protekcionističke politike, osobito u Sjedinjenim Državama.
