Ideju je promovirao varaždinski župan i kandidat Reformista za EU izbore Radimir Čačić zalažući se za formiranje kompenzacijskog fonda na razini Europske unije, putem kojeg bi se nadoknadila šteta Hrvatskoj i drugim zemljama koje trpe masovno iseljavanje.

Slično razmišlja i čelnik Mosta Božo Petrov predlažući da se kroz program Obzor Europa, unutar kojeg je na raspolaganju 96 milijardi eura, više izdvaja za nove članice EU-a koje su pogođene iseljavanjem stanovništva ili pak da se više izdvaja za slabije razvijenije članice kroz Europsko istraživačko vijeće.

Ne ulazeći u opravdanost ovih populističkih ideja, pokušali smo izračunati koliko je Hrvatska oštećena odljevom mozgova u razvijene zemlje Europske unije, uzimajući u obzir broj iseljenika i troškove njihovog školovanja.

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva znanosti i obrazovanja, prosječni godišnji trošak školovanja studenta, koji uz školarinu uključuje troškove studentskog standarda (smještaj i prehrana) iznosi 27.550 kuna (3720 eura).

Zadnje izvješće Eurostata pokazuje da u drugim državama Europske unije dulje od godinu dana živi 348.300 radno sposobnih osoba u dobi od 20 do 64 godine s hrvatskim državljanstvom. Riječ je o čak 14 posto radno sposobnog stanovništva koje živi u Hrvatskoj. Po tom kriteriju Hrvatska je na trećem mjestu u EU, nakon Rumunjske (19 posto) i Litve (15 posto).

Od ulaska u Europsku uniju broj iseljenika povećao se za 82.300 ili 31 posto. Među novim iseljenicima najviše je rastao broj visokoobrazovanih. Naime, broj onih s hrvatskom putovnicom i završenim fakultetom koji su našli posao u EU narastao je u četiri godine (od 2013. do 2017.) za 24.000 (s 36.600 na čak 60.600).

Dakle, u četiri godine iz Hrvatske je pobjeglo 24.000 fakultetski obrazovanih osoba. Direktna šteta procijenjena na temelju ulaganja u njihovo školovanje (pet godina studija) iznosi 446,4 milijuna eura. Ako tome dodamo njihovo ranije školovanje (osnovna i srednja škola), trošak se penje na milijardu eura.

Kada se fakultetski obrazovanim građanima pribroje iseljenici sa srednjom i nižom stručnom spremom, ukupna šteta koju je Hrvatska pretrpjela zbog vala iseljavanja mjerena cijenom školovanja kreće se oko dvije milijarde eura.

Međutim, računica nije tako jednostavna jer iseljavanje donosi i neke koristi. Osim što je njihovim odlaskom država značajno uštedjela na socijalnim naknadama i troškovima za nezaposlene, hrvatski iseljenici postali su značajan izvor deviza.

Samo u 2017. hrvatski gastarbajteri koji su pronašli poslove diljem svijeta u Hrvatsku su poslali 1,04 milijarde eura. Od pristiglih doznaka u Hrvatsku, 566 milijuna eura uplaćeno je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a.

Pritom treba naglasiti da statistike HNB-a i Eurostata ne obuhvaćaju sve doznake, nego samo one koje idu preko bankovnih računa.