Hrvatska je već drugu godinu zaredom ostvarila pozitivan migracijski saldo, što znači da je broj useljenika bio veći od broja iseljenika. Useljenički val doveo je i do povećanja ukupne hrvatske populacije, unatoč negativnom prirodnom prirastu
U Hrvatsku se iz inozemstva prošle godine doselilo 69.396 osoba, a u inozemstvo je otišlo živjeti 39.218 osoba. Zbog viška useljenika migracijski saldo bio je pozitivan te je iznosio 30.178, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Uslijed snažnog priljeva stranih radnika migracijski saldo bio je pozitivan već drugu godinu zaredom. Za usporedbu, u 2022. godini bilo je 11.685 useljenika više nego iseljenika.
vezane vijesti
Useljavaju mahom stranci, nema puno povratnika
Među useljenicima dominirali su strani državljani, kojih je bilo 58.538 (84,45 posto), a hrvatskih povratnika bilo je tek 10.852. S druge strane, iseljavali su se pretežno hrvatski državljani. Na odlazak iz Hrvatske odlučilo se 25.427 Hrvata (64,8 posto) i 13.790 stranaca.
Najviše doseljenika došlo je iz Ukrajine. Broj Ukrajinca kojima je odobrena privremena zaštita u Hrvatskoj iznosio je 13.101, što predstavlja 18,8 posto ukupnog broja useljenika. Još uvijek najviše useljenika dolazi iz regije, ali postupno se povećava broj pridošlica iz Azije.
Iz Bosne i Hercegovine doselilo se 8478 osoba, a iz Srbije 5419. Iz Njemačke se doselilo 6230 osoba, a većinom je riječ o hrvatskim povratnicima. Iz azijskih zemalja pristiglo je 17.857 osoba, više nego iz cijele Europske unije.
Hrvati najviše odlaze u Njemačku i Austriju
Njemačka je i dalje najprivlačnija destinacija za hrvatske iseljenike. Prošle godine bolji život u Njemačkoj potražilo je više od 11 tisuća Hrvata. Po broju iseljenika iz Hrvatske slijede Bosna i Hercegovina (5762), Austrija (4014) i Srbija (3433), pri čemu su se u BiH i Srbiju pretežno odselili strani državljani.
ZEMLJE U KOJE HRVATI ISELJAVAJU
Uz Njemačku, hrvatski državljani najviše su se selili u Austriju, BiH i Švicarsku. Irska je manje privlačna nego ranijih godina, a lani se tamo iselilo tek 577 Hrvata. Ukupno gledano, hrvatskih migranata lani je bilo oko šest posto manje nego 2022.
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (68,5 posto). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (63,1 posto).
Najveći broj osoba koje su se preselile u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,8 posto).
U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva najveći su udio imali Grad Zagreb (20,5 posto), Splitsko-dalmatinska županija (12,3 posto) i Istarska županija (10,4 posto).
Prema ukupnom broju odseljenih osoba, na prvom je mjestu bio Grad Zagreb (21,3 posto), a slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,1 posto) i Zagrebačka županija (8,0 posto).
Migranti doveli do povećanja broja stanovnika
Zahvaljujući pozitivnom migracijskom saldu, u prošloj godini povećao se broj stanovnika Hrvatske.
Zbog negativnog prirodnog prirasta broj stanovnika je smanjen za 19.105, a kako je višak useljenika iznosio 30.178, u konačnici je ukupna hrvatska populacija porasla za nešto više od 11 tisuća ljudi.
Prema procjeni DZS-a, krajem 2023. u Hrvatskoj je živjelo 3.861.967 stanovnika, a godinu prije - 3.850.894.
