Stručnjaci se jednoglasno slažu u jednom – držanje novca na štednji u banci nije najbolja opcija za upravljanje štednjom ili imovinom, pogotovo u krizama, kad raste inflatorni pritisak.

Time se vodi i Milan Horvat, glavni direktor tvrtke FIMA Plus i jedan od osnivača nekadašnje Varaždinske burze, te kaže da smisao djelomične štednje u banci u krizama ima smisla jer je kamata povećana te radi stabilne likvidnosti, no u doba inflacije gubitci su neizbježni i sve su veći ako je to jedini oblik upravljanja ukupnom štednjom.

'Imovinom, a štednja je njezin važan dio, upravljamo u skladu s osobnim preferencijama i uz razumijevanje rizika. U problemu smo ako u vrijeme krize drastično mijenjamo ponašanje, i to samo zato što je kriza, a bez educiranja kako bismo shvatili što se događa ili se savjetovali o tome, bolje je da ostanemo tamo gdje se osjećamo sigurnima. Krizu i njezine rizike trebamo razumjeti, a tada se možemo nositi s njima i prihvatiti ih.

Smatram da je kriza savršena prilika da ljudi počnu razmišljati o svojoj štednji, da prepoznaju potrebu promjene u ponašanju i počnu shvaćati mogućnosti kako bolje upravljati svojom imovinom, kako zaštititi njezinu vrijednost i na kraju njome ostvariti i dodatne prihode. Uz plaću i honorare za rad, imamo imovinu kojom također moramo pažljivo upravljati. Oni koji su već ranije razmišljati o tome već su na početku, tj. prilikom prvih znakova i najava krize, promijenili strukturu svog portfelja štednje tako da su više izloženi, primjerice, dolaru nego volatilnim imovinama.

Druga je stvar kad nam ekonomska kriza mijenja način ponašanja, prilagođavanja i načina na koji trošimo svoju imovinu. Ljudi u krizi, prvenstveno na našim prostorima, nemaju tradiciju ni iskustva u upravljanju imovinom, već u raspodjeli svojih prihoda na novu strukturu troškova uvjetovanu kriznim scenarijima. To je druga ekonomska kategorija, tj. ponašanje ljudi u krizama, i nema direktne veze sa štednjom, već s potrošnjom. Naravno da se i tu dio prihoda može odvojiti za štednju, ali u tome je prioritetno održati likvidnost i svakodnevni život', kaže Horvat.

'Držanje novca u banci ozbiljan je gubitak'

Horvat preporučuje građanima da u inflacijskim i kriznim vremenima aktivnije rade sa svojom imovinom tako da je raspodijele u skladu s aktualnim trendovima na tržištu investicijskih proizvoda te s osobnim poznavanjem rizika ili uz podršku educiranih i specijaliziranih osoba, financijskih savjetnika. Inflacijski pokazatelji u ovom trenutku su između sedam i devet posto na globalnoj razini, u Hrvatskoj preko 12 posto, što znači da je držanje novca na bankovnom računu ozbiljan gubitak – do desetine imovine izgubit će se prema sadašnjim uvjetima kamatnih stopa i stope same inflacije.

'Takva razlika je između ostalog razlog za rast trgovanja na hrvatskom tržištu nekretnina - jer ljudi žele sačuvati neku svoju vrijednost barem na taj način, a tradicionalno ga, uz štednju u banci, jedino poznaju. Jedan od načina, koji se kroz povijest pokazao efikasnim za čuvanje vrijednosti na dug rok, ulaganje je u vrijednosne papire. Indeksi i dionice na burzama su u kraćim rokovima vrlo volatilni, ali na duži rok uspješniji od većine ostalih oblika imovine. Naravno, treba se poznavati ta kategorija ulaganja i razumjeti taj proces kako bi se znalo o kakvim je rizicima riječ i je li netko spreman prihvatiti ih.

Uz dionice, postoje ETF-ovi, razni indeksi i mnoge mogućnosti za ulaganje uz relativno manji rizik i veće prinose na štednju. Svakako treba potražiti podršku stručnih investicijskih savjetnika ili se osobno ozbiljno educirati. Npr. već vrlo jednostavno valutno arbitriranje, koje također dobro poznajemo u našoj tradiciji štednje, pokazuje gdje je bolje danas držati novac - u dolaru, ne u euru, koji pada, a s njime i kuna. Američki dolar se pokazao puno boljom zaštitom u krizi čak i od zlata, čija vrijednost u posljednjih šest mjeseci opada dok dolar raste', kaže Horvat.

Ističe da su 'mudriji ljudi' svoju štednju stavili u dolar umjesto da je drže u kunama i euru i puno su zaradili na tome, preko 15 posto, što je više od inflacije. Dodaje pritom da postoje različiti oblici ulaganja kojima možete u kriznim vremenima pokušati sačuvati ili povećati njihovu vrijednost.

'Kriptovalute su također prilika za dugoročne investicije. Među njima ima sjajnih prilika, ali samo za one koji to stvarno razumiju. Kad radite nešto i krenete s investicijama, morate to ili jako dobro razumjeti ili tražiti savjet od ljudi koji se bave time. Iako je financijska pismenost posljednjih godina sve bolja, više se govori o tržištu kapitala, digitalnom novcu i fondovima te smo informiraniji, neoprezni i neuki građani ipak i dalje mogu lako postati žrtve prevara. Opcija je puno, ali treba im pristupiti s razumijevanjem i dozom opreza', zaključuje Horvat.