Iako je država povećala iznos decentraliziranih sredstava za sufinanciranje smještaja u domovima za starije osobe, povećanje njihovih materijalnih troškova, ali i koeficijenata plaća zaposlenika znači da su ta sredstva nedovoljna
Vlada je u siječnju ove godine povećala decentralizirana sredstva županijama za sufinanciranje smještaja u domovima za starije i nemoćne osobe. Odgovor je to države na prošlogodišnja poskupljenja, a koja su iznosila i do 50 posto u domovima čiji su vlasnici županije.
Unatoč tome, dodatna sredstva, a riječ je o ukupno 28.954.115 eura, u pojedinim od njih neće biti dovoljna za povratak cijena na prijašnje razine, doznaje Novi list.
Iz Vlade su na zastupničko pitanje SDP-ove Martine Vlašić Iljkić poručili da su, u odnosu na prošlu godinu, posebnom odlukom povećali iznos sredstava za osiguranje minimalnih financijskih standarda domova za starije osobe za 16 posto.
Domovi poskupjeli za čak 50 posto
Zastupnica Vlašić Iljkić navela je da su u Požeško-slavonskoj županiji domovi poskupjeli za čak 50 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj za 40 posto. U nekim županijama cijene smještaja u domu prelaze 800 eura mjesečno, što je mnogima više od njihove mirovine.
'Nastojeći olakšati plaćanje troškova smještaja u domovima, Požeško-slavonska županija sufinancirat će taj trošak socijalno ugroženim korisnicima. Odluka o sufinanciranju cijene smještaja na dnevnom je redu sjednice Županijske skupštine za ožujak', poručili su iz Požeško-slavonske županije.
Kompenziranje iz vlastitih sredstava
Neke županije su iz vlastitih sredstava kompenzirale rast cijena smještaja u domovima. U Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) ističu da je zadnje poskupljenje bilo u kolovozu 2023. godine za prosječnih šest posto. Dodaju da povećani iznos decentraliziranih sredstava iz državnog proračuna nije dovoljan da bi se podmirili materijalni rashodi i troškovi zaposlenika domova.
'Županija već niz godina značajno povećava sredstva za sufinanciranje poslovanja domova. U 2025. godini osigurali smo iz izvornih prihoda 3.346.944 eura, a upravo zbog takvog financiranja cijena usluge za korisnike u domovima nije značajno rasla', poručuju iz PGŽ-a te podsjećaju na učinke inflacije, ali i novih, povećanih koeficijenata plaća zaposlenika.
U Gradu Zagrebu navode da su dobili 16 posto više decentraliziranih sredstava od države. No to čini svega pet posto ukupnih prihoda domova. Razlog tomu leži u činjenici da metropola bilježi najveći pad ukupno dodijeljenih sredstava u proteklih 20 godina u odnosu na ostale županije. Tako decentralizirana sredstva za Grad Zagreb ove godine iznose svega 35 posto sredstava iz 2002. Unatoč tomu, cijene u gradskim domovima nisu se mijenjale od 2018. godine.
Potrebe su puno veće
'Cijene su najviše skočile u Slavoniji i Dalmaciji jer tamo nemaju taj socijalni senzibilitet. Ne očekujem da će županije sufinancirati smještaj socijalnim kategorijama umirovljenika jer je sustav socijalne skrbi najgori sustav koji postoji u ovoj zemlji', komentirala je Jasna Petrović, članica Nacionalnog vijeća za starije osobe, navevši da cijena smještaja u gradskom domu u Pazinu iznosi čak 1700 eura, a u Umagu oko 1300 eura.
Stoga predlaže uvođenje osobnih vaučera za umirovljenike koji ne mogu pronaći smještaj u gradskim i županijskim domovima. Naime organizirani smještaj u Hrvatskoj trenutno može primiti svega osam posto starije populacije, a potrebe su višestruko veće.
Vlada je putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) i državnog proračuna osigurala 159 milijuna eura za izgradnju 18 centara za starije osobe. Neki su već počeli s radom dok ostali trebaju biti dovršeni do lipnja sljedeće godine. Kad svi budu otvoreni, u njih će se moći smjestiti 1849 osoba, a njih još 4549 moći će dobiti izvaninstitucionalne usluge.