Godišnje se u Hrvatskoj dogodi oko 15.000 nesreća na radu s raznovrsnim povredama. Mnoge ozljede uzrokuju privremenu nesposobnost za rad, a neke mogu dovesti i do trajnih posljedica. Provjerili smo kako se kvalificiraju ozljede na radu i njihova težina te kakva prava imate u slučaju nesreće
Prilikom ozljede na radu pokreće se postupak utvrđivanja okolnosti i težine ozljede, a o nalazima i procjeni stručnjaka ovise prava ozlijeđenog.
Tko podnosi prijavu?
Prijavu ozljede na radu HZZO-u dužan je podnijeti poslodavac, odnosno organizator određenih poslova ili aktivnosti. Prijava se podnosi po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog radnika.
vezane vijesti
Ako poslodavac to ne učini, postupak je obvezan pokrenuti doktor obiteljske medicine na zahtjev ozlijeđene osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijalista medicine rada. Zahtjev može podnijeti i sama ozlijeđena osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti.
Ako se radi o težoj ili smrtnoj ozljedi, poslodavac je dužan takvu ozljedu prijaviti i Državnom inspektoratu. Pod težom ozljedom smatra se ona zbog koje je radniku pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je zadržan na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
Što sadrži prijava?
Prijava o ozljedi na radu podnosi se u roku osam dana od nastanka ozljede obrascem 'Prijava o ozljedi na radu'. U obrazac se upisuju podaci o poslodavcu i ozlijeđenoj osobi te bitne činjenice o okolnostima, vrsti i težini ozljede.
Uz prijavu se obvezno prilaže medicinska i druga dokumentacija kojom se može dokazati da su nastanak i mjesto nastanka ozljede uzročno-posljedično vezani uz obvezu i proces rada.
Crna statistika
Godišnji broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u Hrvatskoj kreće se između 12 i 15 tisuća. U zadnjih deset godina najviše ozljeda zabilježeno je 2018. (15.704), a najmanje u doba pandemije 2020. (11.877). Prema podacima HZZO-a, u prošloj godini do 21. studenog evidentirano je 12.009 ozljeda na radu.
Od ukupnog broja ozljeda, najveći broj (2586) dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih zabilježena je u djelatnosti opskrbe vodom i gospodarenju otpadom. U više od 90 posto slučajeva radilo se o lakim ozljedama. Teške ozljede pretrpio je 801 radnik, a 38 nesreća završilo je smrtnim ishodom.
Priznavanja ozljede
U slučaju ozljede na radu imate pravo na posebna prava prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju. No da biste ih ostvarili, povjerenstvo HZZO-a mora provesti postupak i okvalificirati nastalu ozljedu kao ozljedu na radu u skladu sa zakonom.
Ozljedom na radu smatraju se različite vrste ozljeda ili bolesti do kojih je došlo uslijed nesretnog slučaja ili više sile bilo na radnom mjestu, bilo izvan radnog okružja (na službenom putu ili na redovitom putu od stana do radnog mjesta i obratno).
Kao ozljeda na radu može se kvalificirati i ozljeda nastala tijekom radnih aktivnosti koje nisu usko vezane za redovni posao. Primjerice, ozljede na radu mogu nastati prilikom obavljanja aktivnosti vezanih uz zaštitu i spašavanje (Civilna zaštita, vatrogasci, GSS), organiziranih sportskih aktivnosti, javnih radova ili prilikom obrazovnih aktivnosti koje organizira, odnosno troškove snosi Zavod za zapošljavanje.
No svaka ozljeda (bolest) nastala u radnom okruženju ne priznaje se uvijek kao ozljeda na radu s pripadajućim pravima. Prema zakonu, ozljeda na radu neće se priznati ako je do nje došlo uslijed nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.).
Također, u ozljede na radu ne ulaze one do kojih dođe uslijed aktivnosti koje se ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (npr. fizička aktivnost koja nije u vezi s radnim odnosom, namjerno nanošenje ozljede od strane druge osobe i sl.) ili pak zdravstveni problemi nastali uslijed nekih kroničnih bolesti ili urođenih (stečenih) predispozicija zdravstvenog stanja.
Utvrđivanje okolnosti
Dakle u postupku koji provodi povjerenstvo HZZO-a najprije se treba utvrditi jesu li ispunjeni zakonski uvjeti da bi se priznala ozljedu na radu i ostvarila propisana prava. Iako su odredbe zakona i pravilnika u načelu jasne, u praksi često postoje granične situacije. Primjerice, osoba na poslu doživi srčani udar i premine, a HZZO to ne prizna kao ozljedu na radu uz obrazloženje da je preminuli imao stečene predispozicije zdravstvenog stanja za srčani udar, a koji je mogao uslijediti bilo gdje i u bilo koje vrijeme.
Kako bi se otklonile sve dileme, medicinski tim HZZO-a dužan je provesti medicinsko vještačenje, a po potrebi zatražiti i stručno mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Pravo na naknadu plaće
Ako povjerenstvo HZZO-a prizna ozljedu na radu, ostvarujete materijalna prava u ovisnosti o težini i prirodi ozljede (privremena ili trajna nesposobnost za rad). Osnovno pravo u slučaju privremene nesposobnosti za rad je naknada plaće, i to u iznosu 100 posto od osnovice za naknadu plaće. Pritom treba naglasiti da, za razliku od klasičnog bolovanja kod kojeg maksimalna naknada može biti 565,4 eura, kod ozljede na radu nema ograničenja, odnosno nadoknađuje vam se puna plaća.
Naknada se isplaćuje do oporavka ili dosezanja granice razdoblja od 18 mjeseci neprekidno, ovisno o tome što nastupi ranije. Nakon tog razdoblja, naknada se smanjuje na pola. Uz naknadu plaće, imate pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu.
Radni status nakon ozljede
Što se tiče radnog statusa, u slučaju nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu poslodavac vam ne smije otkazati ugovor o radu za vrijeme rehabilitacije osim ako niste bili zaposleni na određeno vrijeme pa je sam ugovor istekao. Nakon rehabilitacije imate pravo vratiti se na svoj posao, odnosno na drugi odgovarajući posao, ako dotadašnji više ne možete obavljati. Ako poslodavac dokaže da nakon završene rehabilitacije ne postoje uvjeti da vas vrati na posao, mora vam isplatiti dvostruku otpremninu.
Prava u slučaju trajnih posljedica
Ako ozljeda na radu uzrokuje trajne posljedice na radnu sposobnost, odgovarajuća prava ostvarujete u sustavu mirovinskog osiguranja (HZMO). U slučaju potpune nesposobnosti za rad možete ostvariti pravo na invalidsku mirovinu po povoljnijim financijskim uvjetima nego kada je invalidnost nastala u drugim okolnostima.
Ako ozljeda na radu prouzroči smanjenu radnu sposobnost, imate pravo na profesionalnu rehabilitaciju te određene pogodnosti u novom zapošljavanju (zapošljavanje u zaštitnim radionicama, povoljnije uvjete samozapošljavanja i sl.).
Na temelju priznate ozljede na radu, ovisno o težini posljedica ozljede, u sustavu mirovinskog osiguranja možete ostvariti i pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja.
U slučaju smrti obitelj ima pravo na trajnu naknadu (obiteljska mirovina) i pokriće pogrebnih troškova na račun HZZO-a.
Pravo na odštetu od poslodavca
Uz naknade koje vam zakonski pripadaju od HZZO-a i HZMO-a, imate pravo na odštetu od poslodavca ako se utvrdi propust u zaštiti na radu (odgovornost poslodavca). Odštetu možete dobiti od osiguravajuće kuće ako vas je poslodavac osigurao.
Pritom treba voditi računa o tome da poslodavci obično ugovaraju police s uskim pokrićem (za slučaj smrti ili trajnog tjelesnog oštećenja), što znači da odštetu možete ostvariti samo ako nastane invalidnost (u nekom postotku), a ne i na temelju same činjenice postojanja ozljeda.
Ako ne postoji polica osiguranja ili na temelju postojeće police ne možete ostvariti odštetu, ostaje vam mogućnost tužbe kod nadležnog suda. Pritom je korisno da se prije tužbe posavjetujete sa stručnjakom za ozljede na radu jer je sudska praksa u određivanju odgovornosti poslodavca prilično raznolika.
Naime česti su primjeri da sud odbije zahtjev ozlijeđenog radnika uz obrazloženje da je sam pridonio nastanku štetnog događaja ili pak ocijeni da je djelomično pridonio nastanku štete. U takvim slučajevima može se dogoditi da izgubite pravo na odštetu i još morate platiti sudske troškove.
