U zelenoj stranci Možemo! ističu da se trenutno porezni tretman rada razlikuje ovisno o tome je li riječ o nesamostalnom radu (radu za poslodavca), samostalnom radu (obrti, poljoprivrednici) ili dohotku od rada po drugim osnovama, a porezni klin najviši je u kategoriji onih koji rade za poslodavca.

Pri tome su obvezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje oni koji više opterećuju rad od samog poreza, i to ponovno najviše u kategoriji radnika kod poslodavaca. Međutim, ili zbog izrazito niskih prihoda (naročito umirovljenici) ili kao posljedica raznih olakšica, u RH svega oko trećine poreznih obveznika uopće plaća porez na dohodak, a premda nominalno imamo različite stope poreza na dohodak, čak 99 posto radnika plaća porez po nižoj stopi.

'To znači da je u Hrvatskoj u praksi prisutan tzv. flat-rate, koji je pritom izrazito visok kao početno porezno opterećenje rada', zaključuju u Možemo!, stranci koja bi reformi poreznog sustava pristupila cjelovito.

U svom programu razrađuju način na koji će trenutni porezni sustav, koji se oslanja na potrošnju i stoga najviše pogađa najsiromašnije slojeve, učiniti pravednijim. Jedna od mjera uključuje pravednije oporezivanja dohodaka, bez obzira na njihov izvor (rad, kapital, imovina), po minimalno četiri porezne stope.

Druga je mjera, primjerice, izjednačavanje razine uplata za doprinose bez obzira na vrstu dohotka, odnosno da se i u paušalnom sustavu plaćaju doprinosi u odnosu na iznos dohotka.

Time bi se znatno proširila porezna baza, povećala bi se horizontalna pravednost sustava uvođenjem progresivnih stopa te bi se stekli uvjeti za smanjenje stopa doprinosa s obzirom na povećanje opsega obveznika.

U Domovinskom pokretu zalažu se za ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Smatraju da sadašnji visoki porezi destimuliraju stvaranje okruženja koje će poticati razvoj poduzetništva, temelja ekonomskog napretka.

'Treba nam više rada, više tvrtki, niži porezi, manje birokracije. Bez promjene odnosa društva i države prema poduzetništvu i radu, prema stvaranju novih vrijednosti, nema uvjeta za razvoj održivog gospodarstva Hrvatske za 21. stoljeće', poručuju iz Domovinskog pokreta, a koji na izbore ide u koaliciji s nekoliko manjih stranaka (Pravo i pravda, Blok za Hrvatsku, Nezavisni, Agrameri, Zelena lista) i nizom nezavisnih pojedinaca.

Jedan od glavnih ciljeva Mosta je provesti reformu poreznog sustava s ciljem veće pravednosti i efikasnosti.

Kada je riječ o rasterećenju rada, zalažu se za to da se u zakonu propiše automatski mehanizam usklađivanja osobnog odbitka barem sa službenim stopama inflacije kako bi se prilikom oporezivanja dohotka uvažila stvarnost.

U kontekstu poreza na dohodak, namjeravaju smanjiti porezno opterećenje na rad te bi smanjili porez na dohodak za pet posto. Zalažu se da osobe koje su uspješno završile studij uživaju pun raspon trenutnih poreznih povlastica namijenjenih mladima do 30. godine, najmanje 10 godina od ulaska u svijet rada.

Osim smanjenja poreza na dobit, i to prvenstveno poduzetnicima koji su povećali plaće zaposlenicima, zalažu se za ukidanje plaćanja poreza na dobit (i dohodak) po predujmu za male poduzetnike i obrtnike.

Visoko na ljestvici Mostovih ciljeva je i provođenje racionalizacije postojećih parafiskalnih nameta s ciljem njihovog smanjenja ili potpunog ukidanja, prvenstveno u vidu ukidanja obveznih članarina u komorama i turističkim zajednicama, kao i uspostava sustava koji će poticati gospodarstvo.

U svrhu pravednijeg sustava, nastavit će s inzistiranjem i da se proširi krug poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost, a koji taj porez plaćaju tek po naplati računa.