Za razliku od države, poduzetnici nemaju vremena za odgađanje antikriznih mjera. Pristinuti problemima moraju hitno rezati troškove i boriti se svim sredstvima za opstanak. Osim značajnog pada prodaje i novih narudžbi, poduzetnike najviše muči rast nelikvidnosti i otežano financiranje poslovanja. Neplaćanje ugrožava poslovanje mnogih do jučer prosperitetnih kompanija, a uz kamatne stope iznad 10 posto sve više tvrtki ne može vraćati ni postojeće kredite, a kamoli podizati nove
Prema podacima Fine, broj neprekidno blokiranih tvrtki je, zbog nepodmirivanja dospjelih obveza u roku od 60 dana, krajem 2008. dostigao 1.875, a iznos njihovih dospjelih nepodmirenih obveza iznosi 590,1 milijuna kuna
Državne tvrtke glavni neplatiše
Sudeći prema rezultatima istraživanja Hendala i tportala te svakodnevnim apelima poduzetnika, problem naplate potraživanja eskalirao je u siječnju i veljači 2009. Na otežanu naplatu požalila se gotovo polovina ispitanika, pri čemu ih je više od petine (22,7 posto) izjavilo da se naplata potraživanja u ovoj godini osjetno pogoršala. Najveće probleme s naplatom imaju tvrtke u prerađivačkoj industriji te građevinarstvu i poslovanje nekretninama.
Najopasniji neplatiše su poduzeća u državnom vlasništvu, čijim neplaćanjem se stvara lanac nelikvidnosti. Privatni sektor ima najviše problema s naplatom od Hrvatskih autocesta i HŽ-a, a s plaćanjem kasni i HEP. Poduzetnici već mjesecima upozoravaju da Ministarstvo financija i državne tvrtke kasne s plaćanjima. Nedavno je to priznao i ministar Šuker, koji je jučer pokušao s direktorima državnih poduzeća dogovorit mjere kojima bi se rokovi plaćanja državnih poduzeća sveli na prihvatljivih 60 dana.
Izjednačavanje rokova plaćanja obveza privatnog sektora prema državi i javnim poduzećima i obratno jedna je od glavnih mjera za povećanje likvidnosti na kojoj inzistiraju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Vladimir Ferdelji, predsjednik udruge CRO Industrija skeptičan je prema Šukerovom planu da se nelikvidnost državnih poduzeća rješava kroz dogovor s bankama jer je upitno po kojim bi kriterijima banke odabrale komitente kojima bi financirale vraćanje dugova. Osim toga, nove kreditne linije za državna poduzeća dodatno bi oslabile bankarski potencijal prema privatnom sektoru.
HUP-ov paket hitnih mjera za povećanje likvidnosti, osim izjednačavanja rokova plaćanja, sadrži i zahtjev da se umjesto naplate PDV-a prema fakturiranoj realizaciji, PDV plaća prema naplaćenoj realizaciji. Također, poduzetnici traže odgodu plaćanja poreza na dobit za industriju te vraćanje rokova plaćanja carine sa 10 na 30 dana.
Krediti dostupni, ali preskupi
Jedan od gorućih problema poduzetnika je i refinanciranje dospjelih dugova te uvjeti novog zaduživanja. Istraživanje Hendala i tportala pokazuje da problem nije u dostupnosti kredita, već prvenstveno u značajnom rastu kamatnih stopa. Naime, čak 75 posto ispitanika izjavilo je da je dostupnost bankarskih kredita u 2009. ostala nepromijenjena. Međutim, poduzetnici se žale na značajno povećanje kamatnih stopa. Kamatne marže su se počele dizati u listopadu prošle godine, a nagli skok dogodio se u posljednih mjesec dana. U odnosu na prošlu godinu, kamatne stope su se gotovo udvostručile i trenutno se kreću oko 10 posto što dovodi u pitanje otplatu postojećih kredita. Zbog naglog skoka kamatni prijeti i odgađanje brojnih investicijskih projekata, osobito u građevinarstvu, koji sada više nisu isplativi.
Kako bi olakšala kreditiranje malih i srednjih poduzetnika pogođenih krizom, Vlada je putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) osigurala oko 400 milijuna kuna za kreditiranje proizvodnje uz povoljnu kamatnu stopu (tromjesečni EUROIBOR+3,75 posto godišnje). Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar i udruge Hrvatski izvoznici smatra da bi HBOR-u trebalo osigurati znatno više sredstava za stimuliranju izvoza i to ne samo malih i srednjih poduzeća.
Nedavni apel premijera Sanadera prema bankama da se suzdrže od podizanja kamatnih stopa očigledno nije pao na plodno tlo. Bankari i dalje prebacuju lopticu na Vladu, opravdavajući se da je rast kamatnih stopa neminovan zbog skupljih izvora financiranja i porasta rizika zemlje.
'Zbog toga su potrebne odlučne mjere izvršne vlasti, koje će, u koordinaciji s monetarnom politikom, odaslati jasan signal stranim investitorima da su potencijalni problemi pod kontrolom i, ako su te mjere dovoljno uvjerljive, dovest će do smanjenja premije na rizik zemlje. S druge strane, izostanak adekvatnih antirecesijskih mjera, što čini se da uključuje i neizbježnu fiskalnu prilagodbu, samo stvara dodatni pritisak na rast kamatnih stopa', ističe Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.
Čini se da je ključ za rješavanje gorućih problema nelikvidnosti i visokih kamatnih stopa ipak u rukama Vlade, koja bi u četvrtak trebala izaći sa cjelovitim antirecesijskim mjerama.
