'Pratimo situaciju, sukladno tomu, ako se nastavi eskalacija, Vlada to prati. Priprema se izvanredna sjednica Energetskog vijeća zemalja EU-a, ovo što se događa u Hrvatskoj događa se i u ostalim članicama. Da me pitate o kunama ili lipama, vezano uz smanjenje trošarina, sada ne mogu govoriti jer u krajnjoj situaciji to je u ingerenciji Ministarstva financija', ističe Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Kaže da moraju voditi računa o gospodarstvu, ali i o socijalno ugroženim građanima. 'Možemo odgovoriti time da su se prosječne i minimalne plaće izuzetno digle zadnjih' godina, tvrdi Milatić.

Davor Štern, stručnjak za energetiku, kaže da je teško reći jesu li cijene nafte sada na najvišim razinama ili je moguće i daljnje poskupljenje.

'Cijene nafte ne ovise samo o nafti kao derivatu, već i o svjetskim burzama te općem ekonomskom, psihološkom stanju na tržištima preko kojih se formiraju cijene. Puno se toga dogodilo, tu je pandemija, na sreću nije bilo velikih ratova, ali premalo se ulagalo u istraživanje i proizvodnju. Ugljikovodici i nafta su dugo vremena napadani kao nešto što će vrlo brzo otići u zaborav, velike tvrtke nisu dozvoljavale nove investicije u polje istraživanja i proizvodnje, a koje bi povećale proizvodnju. Promjene su se dogodile, država tu ne može puno napraviti. Mislim da nema prostora dirati u trošarine, one su dio fiskalne politike. Ima prostora vezano uz trošak distribucija. Kada sam bio na čelu INA-e 2000. godine, naša je marža na crpkama bila 20 lipa po litri. Danas je to kuna ili kuna i pol, možda i više. Država ima mogućnosti reći 'dečki, malo se smirite, imate prostora malo jeftinije raditi'', ističe.

Cijena plina također je skočila. 'Ona ovisi o distribuciji, transportu, PDV-u i drugim stvarima. Činjenica je da je nemoguće reagirati u puno tih stvari kod krajnjih potrošača, ali može se reagirati vaučerima za energetski siromašna kućanstva. Što se tiče cijene plina i proljeća, postavlja se pitanje kakva će biti u proljeće. U sljedećoj ogrjevnoj sezoni moguće je poskupljenje, ali od 1. travnja do 1. listopada mala je potrošnja. Plin se uglavnom se koristi za grijanje, toplu vodu i eventualno kuhanje. Što se tiče gospodarskog dijela, već se danas zaključuje veća cijena i vrlo vjerojatno prebacuju to na krajnju cijenu svoga proizvoda. To se održava na proizvode koje kupac kupuje', ističe Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Vrlo je izvjesno da će ako se trend visine cijena nastavi, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, očito morati doći do poskupljenja, ističe Milatić.

'Znači sve što se događa hrvatskim tvrtkama dogodit će se i tvrtkama u susjednim zemljama. Hrvatska će biti među zadnjim zemljama koja će povisivati cijenu struje. Imamo jaku elektroprivredu. HEP je zapravo zlata vrijedan u ovoj situaciji. Ne strepimo od toga da će od sutra naši računi biti veliki. No jasno je da se ne radi o resursu koji je neiscrpan. Za sada nema zahtjeva iz HEP-a za bilo kakvo poskupljenje. Vezano i uz struju i uz plin.'

Štern je komentirao i činjenicu da je danas dizel skuplji od benzina u Hrvatskoj. 'Nije me to iznenadilo. To je trend, u procesu dekarbonizacije, rafinerije su se modernizirale, puno više proizvode svjetlije produkte od dizela. Došlo je do disbalansa u robi, manje je robe, veća je cijena, a mislim da će tako biti i budućnosti. Tu su razlike relativno male, ne bi nas to trebalo previše brinuti. Sporo ide ulazak električnih vozila, infrastruktura se sporo razvija, ne samo kod nas, nego i drugdje.'

Pudić dodaje da je ove godine pušten LNG terminal koji osigurava novi dobavni pravac te da je hrvatsko skladište puno, na razini 90 posto u odnosu na prijašnje godine. 'U odnosu na EU, čija je popunjenost 75 posto, možemo reći da smo mi sigurni s te strane. Sigurni smo što se tiče cijene i količina plina. Kada globalno govorimo o cijenama, oni koji budu mogli platiti više imat će prioritet u dobavi toga plina.'