Premijerka Jadranka Kosor nije imala izbora: suočena s kritikama da je njezina Vlada privilegirala niz profesija koje samostalno obavljaju djelatnost, od obrtnika u sustavu poreza na dohodak preko liječnika, stomatologa do javnih bilježnika i odvjetnika, u odnosu na zaposlene i umirovljenike koji od 1. kolovoza moraju plaćati takozvani krizni porez, najavila je novi zakon kojim se krizni porez širi, piše Poslovni dnevnik.

Vlado Brkanić, glavni urednik Računovodstva, revizije i financija, pak smatra da će novi Vladin potez održati krizni porez u primjeni. Međutim i ona smatra da će u njegovoj primjeni Vlada imati poteškoća. Ponajprije se to odnosi na pitanje prije ugovorenih neto primitaka ili neto plaća zbog toga što krizni porez u tim slučajevima plaćaju poslodavci, odnosno državne tvrtke i tijela. naime, kod svih obaveza ugovorenih u neto iznosu vrijedi načelo da isplatitelj sve rizike javnih davanja preuzme na sebe, upozorava Brkanić.

'Kako je Vlada u srpnju limitirala plaće direktora državnih tvrtki na neto iznos od 16.944 kune, za njih će po tom načelu krizni porez platiti poslodavci, tj. državne tvrtke. Tako teret neće snositi direktori, kao što je slučaj kod ostalih zaposlenika.' kaže Brkanić.

Iako nije riječ o značajnim svotama jer se odnosi na ograničen broj poreznih obveznika, Marija Zuber, savjetnica u stručnom časopisu Računovodstvo i financije, smatra da je pitanje plaćanja kriznog poreza u slučaju neto direktora državnih poduzeća velik test za Vladu.