Tko ne bude konzumirao mirovinu iz drugog stupa godinu dana nakon odlaska u mirovinu, po sili zakona morat će se vratiti u prvi stup. Država je odlučila stati na kraj onima koji su odugovlačili s potpisivanjem ugovora s mirovinskim osiguravajućim društvom i koji su na taj su način htjeli novac iz drugog stupa sačuvati za nasljednike
Već je pet godina otkako su prvi umirovljenici koji su štedjeli za mirovinu i u drugom mirovinskom stupu, stekli uvjete za mirovnu. Podaci pokazuju kako i dalje velika većina umirovljenika svoju kapitaliziranu štednju iz drugog stupa prebacuje u prvi jer im je mirovina povoljnija iz jednog stupa, tj. onog generacijske solidarnosti.
Mirovina iz dva stupa isplati se uglavnom onima s visokim plaćama, jer su uštedjeli veliki iznos. Prošle je godine takvu kombiniranu mirovinu izabralo 21 posto novih umirovljenika. Od ove godine na snazi su još neke zakonske izmjene a tiču se prije svega novozaposlenih i onih koji će uskoro podnijeti zahtjev za mirovinu, javlja HRT.
vezane vijesti
'Korisnika će se dva puta informirati preporučenom poštom, i ako osoba u ta dva navrata u roku godinu dana ne potpiše ugovor - nakon izjave koju je potpisao istaknuvši želju da bude u oba stupa - vraća se u prvi stup', kaže državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.
Novac ne propada, nego se prebacuje u proračun, a korisnik dobiva novi izračun mirovine po principu kao da je izabrao mirovinu samo iz jednog stupa. Izjednačen je i dodatak na mirovinu u oba stupa, pa se očekuje veći interes za kombinirani model. 'Sada već s ušteđenih 40 tisuća eura, drugi stup se isplati', napominje Vidiš.
Novozaposleni će, ako sami ne odaberu, biti raspoređeni u fond kategorije A, u kojem ostaju 15 godina, nakon čega se sele u fond kategorije B u kojem je sada 80 posto zaposlenih.
'Odlučili smo se na taj način, da se uplaćeni doprinosi drugog stupa kapitaliziraju u najvećoj mogućoj mjeri i da oni kroz tih prvih 15 godina radnog staža ostvaruju i najveće prinose', kaže pomoćnik ravnateljice REGOS-a Zoran Protega.
No mirovinski sustav pod velikim je pritiskom s obzirom na nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika.
'Sustav međugeneracijske solidarnosti ne funkcionira ako imate relativno nisku participaciju radne snage i tu je zapravo najveća rupa. Oko pola novca otprilike svaki mjesec fali za isplate mirovina onih koji su u prvom stupu. Ta dinamika je neumoljiva', upozorava Vedrana Pribičević iz Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Veća zaposlenost, veće plaće, a time i više izdvajanja za starost, sve bi to utjecalo i na mirovine današnjih umirovljenika, pogotovo u prvom stupu generacijske solidarnosti.
