Hrvatska nikad nije imala osmišljenu stambenu politiku koja bi omogućavala prvenstveno mladim obiteljima da lakše dođu do krova nad glavom. Trenutna kriza i problemi na tržištu nekretnina prilika je da se stvari pomaknu s mrtve točke. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) danas su prvi izašli s konkretnim mjerama kako riješiti nagomilane probleme u domaćoj stanogradnji
Prije svega, NHS predlaže osnivanje Hrvatske jamstvene agencije za stambene kredite (HJASK) koja bi, kao što joj i ime kaže, uskakala u pomoć građanima kad ne bi bili u mogućnosti otplaćivati preuzete kreditne obveze. Agencija bi tad otplatila preostali dio duga banci ili bi preuzela plaćanje obveze dok korisnik kredita ponovno ne bude u mogućnosti nastaviti njezino plaćanje, čime bi postala vjerovnik u odnosu na korisnika kredita.
'Banke bi time dobile dodatno jamstvo za povrat sredstava, čime bi se rizik banke, koje su se i dosad dobro osigurale, sveo na minimum. Tada ne bi imale nikakva opravdanja da ne smanje kamate stope', kaže Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
Agencija bi pružala jamstvo za otplatu kredita i osobama koji su zaposleni na određeno vrijeme, zbog čega bi banke i njima omogućile da uđu u kreditni aranžman.
Od Vlade NHS traži da donese Nacionalnu stambenu strategiju koja bi, osim osnivanja jamstvene agencije, značila uvođenje poreza na ekstra dobit graditeljskim tvrtkama, subvenciju kamata na stambene kredite, ali i mijenjanje dosadašnjeg načina funkcioniranja stambene štednje.
'Stambena štednja danas se troši nenamjenski. Građani izvlače državne poticaje i to troše na automobile i druge stvari koje nemaju veze s rješavanjem stambenog pitanja. Tražimo da se onemogući prijevremena otplata u prvih pet godina, kao što je sad slučaj, i da bude obveza svakome da dokaže da je dobivena sredstva potrošio u stanovanje', ističe Sever.
Prema NHS-ovom planu, banke ne bi smjele imati kamatnu stopu veću od šest posto. Krediti bi bili na razdoblje do 30 godina uz opterećenje na primanja do 50 posto (danas je 1/3) i s fiksnom kamatnom stopom.
Korisnik kredita ne bi smio prodavati nekretninu najmanje pet godina, minimalno učešće bi bilo pet posto, polog bi se priznavao kao učešće, kao i sredstva iz stambene štednje i kredita. Krediti bi se ograničili na najviše do 100.000 eura ako osoba posjeduje već neku nekretninu, a kupuje novu.
'Smatramo da bi naše mjere spustile cijenu stanova i spustile kamate. Zaustavio bi se odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi koji odlaze i zbog toga što ne mogu riješiti stambeno pitanje', zaključio je Sever.
Svoj prijedlog NHS namjerava poslati Vladi, poslovnim bankama, i predsjedniku Stjepanu Mesiću te očekuje otvaranje javne rasprave.
