Hrvatska je još u krizi, procjenjuje se da će rast BDP-a u 2011. biti 0,5 posto, što je na razini 2006. godine, postojeći razvojni model je definitivno potrošen, ali je zaokret moguće učiniti, neki su od zaključaka s 19. savjetovanja o ekonomskoj politici Hrvatske u 2012., koje je danas završilo u Opatiji
U zaključcima sa trodnevnog skupa, održanog u organizaciji Hrvatskog društva eknomista, navodi se da će glavni izazovi u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj politici u sljedećem razdoblju biti održavanje likvidnosti i kreditnog rejtinga, sprečavanje odljeva kapitala, nalaženje vjerodostojnog plana fiskalne konsolidacije i njegova dugoročna održivost te širenje porezne osnovice.
Strukturne reforme valja dovršiti, a otvoreno je pitanje dinamike provedbe, odnosno hoće li se to činiti postupno ili drastičnim promjenama, sve uz uvažavanje socijalne komponente.
U zaključcima se navodi da je shvaćeno da država više ne može biti poduzetnik, nego da ona stvara poticajne uvjete, te je naglašena potreba reforma javnih poduzeća i državne uprave i stvaranje nove uprave za Europsku uniju.
Ocjenivši da je moguće učiniti zaokret, ekonomisti su zaključili da hrvatsko gospodarstvo ima perspektivu, ali da treba odgovarajuće koristiti postojeće resurse, nastaviti privatizaciju i otvoriti prostor za učinkovito korištenje ljudskih potencijala i inovativnosti.
Pozitivnim je ocijenjeno to što je održana makroekonomska stabilnost, pokrenuta borba protiv korupcije i transformacija društva.
U zaključcima su navedeni podaci sa skupa, po kojima je od 2008. do 2011. u Hrvatskoj izgubljeno 150.000 radnih mjesta i po kojima Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti u odnosu na europske zemlje.
Predviđa se da će inozemni dug 2011. doseći oko 100 posto BDP-a, te ističe da su produktivnost rada i konkurentnost gospodarstva zabrinjavajuće niski.
Posljednjeg dana savjetovanja o aktivnostima u području energetike govorio je ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat, koji je rekao da su investicije jedan od načina na koji se može izaći iz krize.
Predstavnici Hrvatske obrtničke komore istaknuli su da je globalna kriza u prošle tri godine teško pogodila obrtništvo, uzrokujući pad broja obrta za više od 10 posto u odnosu na 2008., a to se smanjenje negativno odrazilo na pad zaposlenosti u obrtništvu i na poslovne rezultate.
