'Ovim zakonom želi se zaštititi domaće poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju', kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ističući da ovakva rješenja, zakonska ili podzakonska, već imaju 22 od 28 članica Europske unije.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je kako je i predloženi zakon, u kontekstu iskorištavanja krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji, Agrokoru, prigoda ‘za jedan transformativni trenutak poslovanja u hrvatskom gospodarstvu’. 

’Sigurno je da će i ovaj zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima i u konačnici poštenijoj trgovini i odnosima između svih dionika u tom procesu’, kazao je Plenković.

Kraj nepoštenih praksi

Svrha zakona je urediti tržište i sankcionirati pojavu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače.

Tako se zakonskim prijedlogom trgovcima čiji godišnji prihodi prelaze 100 milijuna kuna zabranjuje korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom bit će i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda.

Ovakav način definiranja značajne tržišne snage znači kako će se zakon odnositi na gotovo 95 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, istaknuo je Tolušić.

Na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je ukupno 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje na police.

Idu kazne do tri milijuna kuna 

Pri tome, namjera je zakona sankcionirati nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana, jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca, kao i mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok, kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta.

Prijedlog zakona regulira i zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.

Provedbu zakona i određivanje kazni nadzirat će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a utvrdi li da je trgovac koristio dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do tri milijuna kuna za pravne, odnosno do milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše pet posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu godinu.