Premda je Vlada uspjela osigurati plaće za srpanj i privremeno utišati radničke prosvjede, agonija Uljanika produbljena je otkazivanjem ugovora za četiri broda i novom blokadom računa. Gubici u pulskom škveru se gomilaju iz dana u dan i više nema nikakve sumnje da će se značajan dio troškova sručiti na leđa poreznih obveznika
Otkazivanjem gradnje brodova otvorena je Pandorina kutija naplate državnih jamstava te se postavlja pitanje koliko će iznositi ukupan ceh spašavanja pulskog i riječkog škvera.
Podsjetimo, za gradnju brodova u Uljaniku i 3. maju država je ukupno izdala jamstava u vrijednosti od oko 660 milijuna eura. Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je potvrdio da će za otkazana četiri ugovora o gradnji vjerojatno biti aktivirana jamstva u vrijednosti od oko 70 milijuna eura.
vezane vijesti
'S obzirom na to da je ranije objavljeno da su raskinuti ugovori o gradnji četiri broda, uz 30 milijuna eura koji se odnose na tzv. avansna jamstva, treba još uzeti u obzir to da su za gradnju tih brodova uzimani financijski krediti koji su također dijelom pokriveni jamstvima. Dakle govorimo o iznosu koji doseže razinu od gotovo 70 milijuna eura', pojasnio je Marić.
Iako otkazivanje ugovora automatski donosi naplatu državnih jamstava, ekonomist Damir Novotny ističe da se time ustvari smanjuje izloženost države prema Uljaniku jer Vlada više neće pokrivati gubitke na gradnji brodova.
Naime, prema planu restrukturiranja, koji je sredinom srpnja predan u Bruxelles, za opstanak pulskog i riječkog škvera Vlada i strateški partner trebali su uložiti 584 milijuna eura. Pritom je udjel Vlade trebao biti 60 posto (352 milijuna eura), a udjel strateškog partnera 40 posto (232 milijuna eura).
Predviđenim budžetom trebala je biti financirana gradnja svih brodova u knjizi narudžbi i pokriveni troškovi restrukturiranja.
Međutim, kako je u međuvremenu došlo do raskida nekoliko ugovora o gradnji, prvotni plan više nije izvediv. 'Dosad je otkazano desetak brodova i činjenica je da se time smanjio rizik države. Kako se ti brodovi neće isporučiti, gubici će biti manji nego da su oni izgrađeni i isporučeni', pojašnjava Novotny.
Prema njegovim procjenama, u novom scenariju spašavanja Uljanika troškovi države mogli bi biti oko 50 posto niži. 'Postojeći plan restrukturiranja mora se promijeniti jer je on izrađen uz pretpostavku da će svih 17 brodova iz knjige narudžbi biti izgrađeno i isporučeno, a sada je preostalo tek šest brodova', kaže Novotny.
On smatra da je sada realno očekivati neku vrstu predstečajne nagodbe ili stečaja s preustrojem. 'Slijedi restrukturiranje koje će imati veći trošak jer će zbog znatno većeg pada aktivnosti puno više radnika ostati bez posla', predviđa Novotny.
U novom scenariju nije više realno da država odmah nađe strateškog partnera. 'Država treba uz pomoć banaka vjerovnika provesti postupno restrukturiranje, koje podrazumijeva dovršetak brodova u visokoj fazi izgradnje i zadržavanje zdrave jezgre koja će moći pokriti tu državnu intervenciju', zaključuje Novotny.
