Premda nam se posljednjih godina standard donekle popravio, za većinu hrvatskih građana putovanja su još uvijek luksuz. O tome svjedoče najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima si je u 2018. manje od polovice stanovnika Lijepe Naše priuštilo privatno višednevno putovanje, a samo njih petnaestak posto plaćeni turistički smještaj
Na barem jednom privatnom višednevnom putovanju lani je bilo 1,7 milijuna osoba ili 46,5 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina, pokazuju podaci DZS-a. Za većinu hrvatskih građana koji ne putuju glavna je prepreka nedostatak novca, a slijede zdravstveni razlozi.
U usporedbi s drugim zemljama Europske unije Hrvatska je pri dnu, u društvu s još nekolicinom zemalja (Rumunjska, Grčka, Bugarska, Portugal) u kojima putuje manje od polovice stanovnika.
vezane vijesti
Dobra vijest je ta da je broj putovanja u odnosu na 2017. ipak povećan za 6,8 posto (na 4,3 milijuna), ali podatak o smanjenju broja noćenja za 7,1 posto otkriva da su turistička putovanja Hrvata sve kraća (u prosjeku traju 5,7 dana).
Gotovo dvije trećine (64 posto) hrvatskih turista posjetile su neko od domaćih odredišta, a oni koji su se odlučili na odlazak u inozemstvo najviše su putovali u Bosnu i Hercegovinu (21,7 posto), Njemačku (13,3 posto), Sloveniju (9,6 posto), Italiju (9,2 posto) i Austriju (7,9 posto).
Slika hrvatskog turističkog standarda još je tužnija ako promotrimo strukturu putovanja prema vrsti smještaja i motivaciji. Naime, gotovo dvije trećine Hrvata odsjedaju u vlastitim vikendicama ili kod rodbine i prijatelja, a uglavnom je riječ o ljetnom odmoru na Jadranu.
S druge strane, turistički aranžmani koji uključuju plaćeni smještaj i bogatije turističke sadržaje (kultura, zabava, rekreacija) znatno su manje zastupljeni. Primjerice, posjeti kulturnim i zabavnim manifestacijama čine 4,7 posto putovanja, a wellness i zdravstveni programi 2,2 posto putovanja.
Još manje Hrvata putuje radi skijanja, njih tek 1,3 posto. Kada se to stavi u omjer s ukupnim brojem hrvatskih turista, ispada da na skijanje ide tek dvadesetak tisuća hrvatskih građana, što bitno odudara od bombastičnih brojki koje svake godine krase naslovnice tiska na početku skijaške sezone o 200 i više tisuća Hrvata koji hrle na svjetska skijališta.
Ukupno su na putovanjima hrvatski građani potrošili 8,7 milijardi kuna, od čega 3,9 milijardi kuna (44,7 posto) u Hrvatskoj, a 4,8 milijardi kuna (55,3 posto) u inozemstvu. U domaćim destinacijama hrvatski turisti prosječno su dnevno trošili 350 kuna, a na inozemnim putovanjima 554 kune.
Za usporedbu, prosječni inozemni turist koji posjeti Hrvatsku dnevno potroši 78,8 eura (580 kuna).
Međutim, ukupna potrošnja inozemnih turista u Hrvatskoj petnaest je puta veća od potrošnje hrvatskih turista u inozemstvu s obzirom na to da je devizni prihod od turizma lani iznosio 9,5 milijardi eura.
