O strategijama i dobrim praksama upravljanja javnim dugom uvodno je govorio Brian Oldon iz MMF-a, koji je upozorio da upravljanje javnim dugom ne može zamijeniti kvalitetnu fiskalnu politiku.

Govoreći o razvoju upravljanja javnim dugom Ana Andabaka Badurina s Ekonomskog instituta naglasila je da u Hrvatskoj nisu razvijeni instrumenti koji bi u financiranje države aktivno uključili građane. Navela je primjer Austrije u kojoj se putem poštanskih ureda građanima nudi upis državnih vrijednosnih papira. Badurina je posebno istaknula važnost kontinuiranog praćenje i strateškog upravljanja dugom zbog visokih rizika vezanih uz nepovoljnu valutnu strukturu duga i aktivna državna jamstva.

Petar Sopek iz Privredne banke Zagreb predstavio je projekcije rasta javnog duga prema tri scenarija pri čemu je najpesimističniji onaj prema kojem će se do 2015. javni dug popeti na 100 posto BDP-a. 'Imali smo deficit i u dobrim vremenima, a sada u lošima on se još povećao', konstatirao je Sopek.

Dubravko Štimac, Fond menadžer PBZ-CO mirovinskog fonda založio se za razboj sekundarnog tržišta duga čime bi se učinilo atraktivnijim primarno tržište. Pozvao je Ministarstva financija da napravi kalendar zaduživanja što bi institucionalnim investitorima značajno olakšalo donošenje odluka o ulaganjima.

Sudionici konferencije uputili su još mnogo preporuka Vladi i Saboru, zalažući se za unapređenje upravljanja javnim dugom po uzoru na zemlje Europske unije, razvoj primarnog i sekundarnog tržišta duga te bolju koordinaciju monetarne politike i politike upravljanja javnim dugom.

Vladajućima su preporučili i objedinjavanje upravljanja državnom imovinom i obvezama te izdavanje većeg broja obveznica manje vrijednosti ravnomjerno tijekom godine. Također, založili su se za povećanje transparentnosti javnih poduzeća kroz restrukturiranje i privatizaciju.

Na konferenciji je predstavljena knjiga 'Javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta' autora Ante Baje, Marka Primorca i Ane Andabaka Badurine.