'Kako bismo korisnicima olakšali razumijevanje podataka robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, koji se zadnjih dana pogrešno interpretiraju u pojedinim medijima, želimo skrenuti pažnju na činjenicu da je statistika robne razmjene s inozemstvom u potpunosti usklađena s metodološkim preporukama Eurostata te da Državni zavod za statistiku u podatke robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom ne uključuje tranzit i kvazitranzit', kaže se u priopćenju.

Kako se uz ostalo objašnjava, kvazitranzit poznatiji pod nazivom Roterdamski efekt, događa se kada roba ulazi u određenu zemlju ili izlazi iz nje te se deklarira kao uvoz ili izvoz za carinske svrhe, ali bez promjene vlasništva nad robom u tranzitnoj zemlji.

Dodaje se da se u Hrvatskoj Roterdamski efekt pojavljuje kod sve robe koja dolazi u neki od hrvatskih carinskih ureda, ako se uvozi iz zemlje nečlanice EU-a.

DZS kao primjer navodi izvoz robe iz Austrije koja se izvozno carini u Hrvatskoj i dalje izvozi u zemlju nečlanicu, npr. Makedoniju. Roba iz spomenutog slučaja isključuje se iz statističke obrade podataka jer Republika Hrvatska nije ni zemlja odredišta ni zemlja otpreme, kažu u DZS-u.

U slučaju da strani poslovni subjekt (nerezident) uvozno carini robe prethodno pristigle iz zemlje nečlanice na hrvatskoj granici, a dalje je otprema u neku zemlju EU-a, takvi se podaci također isključuju iz daljnje obrade, kažu u DZS-u.

'Prema metodologiji koju primjenjuje statistika robne razmjene s inozemstvom, čisti provoz iz jedne zemlje članice preko teritorija Republike Hrvatske, pri čemu roba izlazi iz Republike Hrvatske ili ulazi u Republiku Hrvatsku putem provozne deklaracije, nije obuhvaćen u podacima koje objavljuje DZS jer se takav izlazak robe iz Republike Hrvatske ili ulazak robe u Republiku Hrvatsku prati provoznom deklaracijom koju Državni zavod za statistiku i ne preuzima od Carinske uprave', kaže se u priopćenju.

Iznimka je kada je roba stigla iz treće zemlje (nečlanice) u Republiku Hrvatsku, uvozno ju je ocarinilo hrvatsko poduzeće koje je ujedno izvještajna jedinica za Intrastat te se nakon puštanja u slobodni promet roba otpremila u drugu zemlju članicu. U takvim se slučajevima, kako se ističe, te transakcije uključuju u statističku obradu podataka robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, jer je izvoz u drugu zemlju članicu obavilo hrvatsko poduzeće

DZS na koncu napominje kako u Eurostatu dostavlja ukupne podatke o robnoj razmjeni, s uključenim kvazitranzitom, dok se za nacionalne potrebe objavljuju podaci bez kvazitranzita s obzirom na to da oni mogu dovesti do statističkog povećanja izvoza i uvoza. 'Naime, podaci koje objavljuje Eurostat, a koji se odnose na Republiku Hrvatsku u 2014. veći su za 539,7 milijuna kuna (izvoz) i 299,5 milijuna (uvoz) u odnosu na nacionalno objavljene podatke', kažu u DZS-u.