To se istraživanje provodi svakih nekoliko godina i osnovna mu je svrha osigurati podatke o veličini, strukturi i prostornom rasporedu maloprodajnih kapaciteta, a njime su obuhvaćene pravne osobe, obrtnici i djelatnosti slobodnih profesija koji obavljaju trgovinu na malo.

Statistika iz istraživanja za 2014. godinu pokazuje da je prosječna veličina prodavaonice bila 143,5 četvornih metara, da u svakoj prodavaonici u prosjeku rade četiri osobe i na godinu se u prosjeku ostvaruje četiri milijuna kuna prometa.

Prosječan promet prodavaonice koji se ostvaruje po jednom radniku iznosi 965,4 tisuće kuna, a prosječan prodajni prostor po radniku je 35,6 četvorna metra.

Po jednom četvornom metru prodajne površine ostvaruje se u prosjeku 27,1 tisuća kuna prometa na godinu.

Statistički je u Hrvatskoj u 2014. na tisuću stanovnika u prosjeku bilo sedam prodavaonica, odnosno na 136 stanovnika je bila jedna prodavaonica. Prosječan prodajni prostor prodavaonice po jednom stanovniku je jedan kvadrat.

Po podacima DZS-a, u ukupnom broju prodavaonica s udjelom od 73,1 posto prevladavaju poslovni subjekti koji su registrirani u djelatnosti trgovine na malo i kojima je maloprodaja pretežna djelatnost. Ti su subjekti 2014. godine imali 22,8 tisuća prodavaonica, ukupna im je prodajna površina bila 3,6 milijuna četvornih metara (81,5 posto ukupne površine), a ostvarili su promet od trgovine na malo od 87,4 milijarde kuna, čime su u ukupnom prometu imali udio od 72,2 posto. 

Poslovnih subjekata registriranih u ostalim djelatnostima, a koji se bave trgovinom na malo je bilo 8.369 ili 27 posto u ukupnom broju prodavaonica, a ostvarili su 33,5 milijardi kuna prometa s PDV-om.

Najbrojniji vrlo mali poslovni subjekti, no glavninu prometa ostvare veliki

Statistika prodajnih kapaciteta prema veličini poslovnih subjekata u 2014. pokazuje da su više od polovice prodavaonica - 15.880 ili 51 posto, imali vrlo mali poslovni subjekti (oni koji imaju do devet zaposlenih). No, njihov je udio u ukupnom prometu od trgovine na malo u prodavaonici bio tek 13,9 posto, odnosno ostvarili su 2014. godine 16,8 milijardi kuna prometa.

Glavninu prometa, pak, ostvarili su veliki poslovni subjekti (s 250 i više zaposlenih) - 73,5 milijardi kuna, što je u ukupnom prometu udio od 60,8 posto. Veliki poslovni subjekti imali su ukupno 6.436 prodavaonica, što je u ukupnom broju udio od 20,6 posto.

Mali su poslovni subjekti (koji imaju od 10 do 49 zaposlenih) imali 5.208 prodavaonica, a u 2014. godini oni su ostvarili promet od 13,6 milijardi kuna, dok su veći promet, gotovo 17 milijardi kuna, ostvarili srednje veliki poslovni subjekti (oni s 50 do 249 zaposlenih), koji su imali 3.602 prodavaonice.

Najviše prodavaonica u Zagrebu, najmanje u Lici

Najveći broj prodavaonica i prodajne površine nalazi se u županijama s najviše stanovnika (ukupan broj stanovnika Hrvatske u 2014. procijenjen je na ukupno 4.238.239).

Tako u pet najbrojnijih županija - Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija,  živi polovica stanovništva Hrvatske i u njima je smještena gotovo polovica prodajnih kapaciteta - 49 posto prodavaonica i 55 posto prodajne površine prodavaonica, napominju statističari.

Očekivano najveći udio ima Grad Zagreb - u ukupnom stanovništvu 18,8 posto (798.424 stanovnika), a u broju prodavaonica 17,4 posto (5.405). Udio Grada Zagreba u prodajnoj površini (gotovo milijun kvadrata), broju zaposlenih u trgovini na malo (27,7 tisuća) i prometu od trgovine na malo u prodavaonicama (26,9 milijardi kuna) je veći, iznosi nešto više od 22 posto.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, čiji se udjeli kreću od 10,7 posto (broj stanovnika) do 12,8 posto (zaposleni u maloprodaji). Naime, u toj je županiji 2014. godine bilo 454.627 stanovnika, imala je 3.747 prodavaonica ukupne površine 512,4 tisuće četvornih metara, u trgovini na malo je bilo zaposleno više od 16 tisuća radnika, a u maloprodaji je ostvaren promet od 14,8 milijardi kuna.

U dvije je županije s najmanjim brojem stanovnika u 2014. bilo manje od 500 prodavaonica - u Ličko-senjskoj 402, a u Požeško-slavonskoj 493. U Ličko-senjskoj županiji, koja je imala 48.670 stanovnika, u trgovini na malo je bilo zaposleno 1.349 radnika, a u Požeško-slavonskoj, koja je imala 74.991 stanovnika, trgovina na malo je zapošljavala 1.744 radnika. Ipak, promet od trgovine na malo u Ličko-senjskoj je županiji iznosio 1,83 milijardi kuna i bio je veći nego u Požeško-slavonskoj, u kojoj je iznosio 1,45 milijardi kuna.

Prema podacima iz priopćenja DZS-a o prodajnim kapacitetima u trgovini na malo, takva su istraživanja od 1976. godine provedena šest puta - 1976., 1986. i 1989. te potom 2004., 2009. i 2014. godine

Ti podaci pokazuju da je od 1976. do 1989. (kada nisu bile uključene ljekarne) u Hrvatskoj broj prodavaonica rastao, ali ih je ukupno bilo manje od 18 tisuća (broj se kretao od 14.173 do 17.016), kao i da je najveći broj prodavaonica zabilježen 2004. godine i da od tada pada.

Naime, podaci DZS-a pokazuju da je 2004. u Hrvatskoj bilo gotovo 40 tisuća prodavaonica (39.893), da bi u 2009. godini njihov broj pao na 36.341, a smanjenje je nastavljeno i do 2014. kada je bilo 31.126 prodavaonica.