Europska središnja banka (ECB) od srpnja pokušava ukrotiti inflaciju u eurozoni. Ključnu kamatnu stopu ECB je podigao sedam puta uzastopce – posljednji put u četvrtak za 0,25 postotna boda
Iako su neki članovi Vijeća Europske središnje banke najavili da bi moglo ići još jedno povećanje kamatne stope od 0,5 postotnih bodova, ipak se to nije dogodilo. Kamatna stopa za refinanciranje banaka sada iznosi na 3,75 posto.
Iako je glavna refinancijska kamatna stopa u fokusu medija, za štediše je zanimljivija kamatna stopa na depozite banaka, koja je danas porasla na 3,25 posto. Tom kamatnom stopom određuju se kamate koje banke dobivaju za prekonoćne depozite kod središnje banke.
I ta se stopa uzima, moglo bi se reći, kao referentna za depozite po viđenju (vrsta štednje pri kojoj se novac može povući sa štednog računa u bilo kojem trenutku uz priznavanje kamatne stope) i sve ostale oročene depozite.
Prije nekoliko tjedana nizozemski bankarski div ING bacio je konkurenciji rukavicu u lice ponudom kamata od tri posto za oročene depozite na šest mjeseci. Na to su odgovorile gotovo sve velike europske banke. Francuski Consorsbank i španjolski Santander također su svojim klijentima ponudili kamatu od tri posto, a njemački Volkswagen Bank nadmašio je to s 3,12 posto.
Analitičari očekuju daljnji rast kamatnih stopa za depozite po viđenju - jer će ECB, očekuju, nastaviti s podizanjem referentnih kamatnih stopa. 'Tržišni igrači očekuju da će ECB-ova kamatna stopa na depozite doseći 3,8 posto', ističu ekonomisti Commerzbanka Marco Wagner i Bernd Weidenfeld.
Međutim takva dugotrajna restriktivna politika ECB-a ne bi bila nužno pozitivna za one koji ulažu novac ne samo u depozite po viđenju, nego i u dionice. Daljnje povećanje kamatnih stopa 'bio bi snažan pritisak na dionice i drugu rizičnu imovinu te bi to otvorilo vrata za dublju korekciju cijena', ističe Pierre Veyret, analitičar brokerske kuće ActivTrades.
Devizni stručnjak Commerzbanka Ulrich Leuchtmann smatra da 'nitko ne može ozbiljno tvrditi da je borba protiv inflacije ovdje već dobivena'. Naime, prema prvim procjenama europskog statističkog ureda, potrošačke cijene u eurozoni u travnju su porasle za sedam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Temeljna inflacija, odnosno stopa inflacije bez volatilnih cijena energije i hrane, pala je prvi put od srpnja prošle godine za 0,1 postotni bod, ali je i dalje vrlo visoka i iznosi 5,6 posto. Ovo je izazvalo zvono za uzbunu kod mnogih valutnih stražara.
'Temeljna inflacija prilično je stabilna i uporna, puno upornija od ukupne inflacije', rekao je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos prije tjedan dana na raspravi u Grčkoj.