'Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu u području poljoprivrede i prehrambene industrije, Hrvatska zapravo nije značajnije izložena tržištima Ukrajine i Rusije. To se kreće negdje oko dva posto ili oko 60 milijuna eura. Međutim kao problem vidimo da je Hrvatska članica EU-a, a ona je izložena i Rusiji i Ukrajini, pogotovo kada je u pitanju uvoz pšenice i uljarice', istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević za HRT.

Kao naš problem navodi činjenicu da bi sve ove stvari mogle poskupjeti inpute stočne hrane, čiji smo veliki uvoznici. 'To bi negativno utjecalo na već sada loše stanje u stočarskom sektoru.'

Ipak, Kovačević smatra da bi Hrvatska mogla iskoristiti cijelu ovu situaciju u smislu povećanja fizičkog obujma proizvodnje i poboljšanja samodostatnosti. 'To je jedini način da amortiziramo sve te snažne cjenovne udarce, a kojih će u budućnosti biti sve više', dodaje. Govoreći o hrvatskoj proizvodnji uljarica i žitarica, Kovačević ističe da su one u suficitu trgovinske razmjene oko 80 posto i da ih imamo dovoljno. No postoje i problemi.

Inflacija pak nezaustavljivo raste.

'Vidjeli smo značajne inflatorne pritiske i prije ratnog sukoba u Ukrajini. Zadnjih 10-ak godina imali smo tzv. ekspanzivnu monetarnu politiku, gomila novca je upumpana u financijski sustav. Ona nije korespondirala sa značajnim inflacijskim pritiscima i mislim da su neki živjeli u uvjerenju da je to empirijski dokaz da je količina nominalno nacionalnog novca irelevantna za inflaciju', rekao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić. Za Hrvatsku kaže da nije nerealan scenarij rast inflacije i od čak 10 posto.

'Tu je bitan i psihološki element. Neki su počeli dizati cijene u anticipaciji da će inputi biti skuplji. No to je sastavni dio ekonomskog setupa, gdje se psihološki element prihvaća kao bitan element', kaže Grubišić.

Financijski stručnjak Hrvoje Japunčić ističe da su se EU i SAD odlučili na spektar ekonomsko-financijskih sankcija koje nisu bile primjenjivane u povijesti. 'Ruske banke mogu sve manje obavljati trgovinske i financijske poslove. To ima reperkusije i na jednoj i na drugoj strani. Hoćemo li biti svjedoci toga da će EU i SAD te 40-ak zemalja krenuti putem daljnjih sankcija, to ćemo vidjeti.'

Kaže da je situacija teška i da je teško predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati stvari. 'SAD je uveo sankcije vezane uz ugljen i naftu, EU je uveo za sada oko ugljena, ali ako bude pogoršanje ratne situacije, mislim da će slijediti nafta, a onda preko ljeta i segment plina.'

Grubišić dodaje da je jedno od rješenja za poboljšanje gospodarske situacije u Hrvatskoj 'smanjenje poreznog ugriza države'. 'Uz sva ova smanjenja, primjerice cijene litre benzina ili dizela, i dalje imamo državu s nekakvim udjelom od 50-ak posto', kaže.