Ekonomisti pozdravljaju vladin paket mjera za zaštitu kućanstva i gospodarstva od cjenovnog udara. Ipak imaju i određene zamjerke ponajviše zbog toga što je vlada zamrznula cijene određenih prehrambenih proizvoda. Isto tako smatraju da su mjere trebale biti diferencirane po sektorima, a ne za sve iste
Vladin paket težak je, prema riječima premijera Andreja Plenkovića 21 milijardu kuna. U njemu su mjere zaštite od rasta cijene energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.
Ekonomist Mladen Vedriš kaže su mjere dobrodošle i očekivane.
'Svaki dan ranije je bolje nego dan kasnije. Međutim, za punu analizu mjera potrebna je kvantifikacija. Znači umjesto da se kaže koliko je to u BDP-u i koliko je to u milijardama da se taksativno navede koliko će se zaista kroz transfere isplatiti, a koliko se neće naplatiti. Onda da se ti transferi usporede s onim što je država po osnovi povećanog PDV-a u proteklom razdoblju naplatila. Da vidimo da li su građani više uplatili ili će dobiti natrag', rekao je Vedriš za tportal.
Inače, u svojoj prezentaciji premjer Plenković je istaknuo kako vrijednost svih mjera koja je Vlada donijela ove godine čini 6,3 posto domaćeg BDP-a. Dok je primjerice Njemačka izdvojila 2,7 posto, a Italija 2,9 posto.
Vedriš upozorava kako treba biti vrlo oprezan kod onih prehrambenih artikala kojima je cijena ograničena.
'Što se tiče hrane ta je mjera važna. Ali više nitko ne živi samo od brašna, ulja, šećera i mlijeka. Kod mesa imate određeni rizik da cjenovno limitiranih vrste mesa neće biti na policama. Sjećam se kad je u socijalizmu crni kruh bio pod kontrolom cijena. Upola je bio jeftini od polubijelog, ali ga u pekarama nije bilo. Ako želite trezveno razgovarati o cijenama morate vidjeti s proizvođačima kako im pomoći da oni ne moraju dizati cijene', istaknuo je Vedriš.
On smatra da Vlada još ima prostora da olakša građanima i poduzetnicima troškove za gorivo rezanjem naknada koje su ugrađene u cijenu.
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta također pozdravlja vladine mjere i smatra kako su donesene u pravo vrijeme. Njezina zamjerka je što su mjere za sve iste.
'Više bi voljela da su diferencirane po sektorima. I da pomažu onima kojima je to najpotrebnije. Ovako se išlo horizontalno i svi su obuhvaćeni', kaže Vizek.
Vedriš još upozorava kako moramo imati na umu da iako se radi o kratkoročnim mjerama s njima kupujemo vrijeme da napravimo ozbiljne reforme.
'Moramo zagrabiti dublje u ekonomiju. A ne samo da slavimo turizam i molimo nebo za dodatnih 15 dana lijepog vremena', zaključi je Vedriš.