Očekivanja za europsko gospodarstvo snažno su poboljšana u lipnju, odražavajući val optimizma u maloprodaji nakon ublažavanja mjera suzbijanja pandemije koronavirusa, pokazalo je u ponedjeljak mjesečno izvješće Europske komisije
U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime (ESI) u lipnju porastao za 5,8 bodova u odnosu na svibanj, dosegnuvši 84,8 bodova.
Rast indeksa drugi mjesec zaredom, s rekordno niske razine u travnju, na vrhuncu pandemije, odražava poboljšano raspoloženje među poslovnim čelnicima i kompanijama paralelno ublažavanju mjera kojima se nastojalo suzbiti širenje koronavirusa.
vezane vijesti
Najviše je u lipnju poskočio indeks koji iskazuje očekivanja poslovnih čelnika u maloprodajnom sektoru, za 13 bodova u odnosu na svibaj.
Osjetno je bolje i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u rastu indeksa za 7,6 bodova u odnosu na svibanj, a veći optimizam iskazali su i potrošači čiji je indeks porastao 5,9 bodova.
Građevinski sektor također očekuje bolja vremena, što se očitovalo u rastu indeksa za 5,7 bodova.
Najblaže je porastao indeks koji pokazuje očekivanja poslovnih čelnika u industriji, za 2,4 boda.
Entuzijazam poslovnih čelnika u pogledu zapošljavanja donekle je splasnuo u odnosu na svibanj, budući da je indeks u lipnju porastao samo 3,6 bodova. U svibnju uvećan je za 9,7 bodova.
Na razini EU-a ESI je u lipnju porastao za 8,1 bod u odnosu na svibanj, na 74,8 bodova. Gotovo isti bodovni plus bilježio je i u eurozoni, dosegnuvši 75,7 bodova.
To je najveći skok indeksa na oba područja otkada je Komisija počela objavljivati izvješća i neutralizirao je 30 posto izgubljene vrijednosti u ožujku i travnju.
Najviše se u lipnju popravilo raspoloženje u sektoru maloprodaje, čiji je indeks u EU poskočio 9,9 bodova a u eurozoni 10,4 boda.
Zahvaljujući postupnom ublažavaju mjera suzbijanja pandemije znatno veći optimizam iskazao je i uslužni sektor, uz rast indeksa na oba područja za osam bodova.
Poboljšano je i raspoloženje u industriji i u građevinskom sektoru, čiji su indeksi porasli za nekih šest odnosno pet bodova.
Najsuzdržaniji su u optimizmu bili potrošači, indeks čijih je očekivanja u mjesecu na izmaku porastao 3,9 bodova u EU odnosno 4,1 bod u eurozoni.
Poticaj za veći optimizam mogli bi donijeti signali poslovnih čelnika da u predstojećem razdoblju namjeravaju pojačano zapošljavati nove radnike. Tako je indeks koji mjeri njihova očekivanja o zapošljavanju porastao za 12,7 bodova u eurozoni te za 11,9 bodova u EU.
