Gostujući u emisiji Romana Bolkovića '1 na 1' na HTV-u, Alabbar je govorio o svom putu prema uspjehu, Dubaiju i budućnosti. Posebno se osvrnuo na Hrvatsku.

'Prije 12 godina nazvao sam prijatelja i rekao mu da se toliko u svijetu pričao o nuklearnim reaktorima i pitao može li mi netko pokazati jedan. Rekao je da ne zna nikoga, ali onda su se sjetili da znaju znanstvenika u Hrvatskoj i rekli su mi da će me on odvest do jednog. Nisam znao gdje je Hrvatska i rekli su mi da samo odletim za Split. Došao sam po noći, a sljedeći dan kad sam otvorio zavjese bio sam zaslijepljen ljepotom i tu je započela moja ljubav', prisjetio se poduzetnik.

Kaže kako su ljudi u Hrvatskoj su topli i ljubazni, a budući da dolazi iz takvog društva, to mu dira srce.

'Ono što mi se sviđa u Hrvatskoj je što svi poštuju crkvu i njezinu visinu. Ideja da je katedrala glavno obilježje grada je nešto najljepše što sam vidio. Zbilja mislim da treba zadržati to poštovanje i što god da gradimo u Hrvatskoj treba izgledati hrvatsko, Hrvatska ne može izgledati kao Dubai. Naravno uz korištenje tehnologije, dobru infrastrukturu i održivost', rekao je Alabbar.

Na pitanje što misli da je potrebno hrvatskom turizmu Alabbar kaže kako Hrvatska već ima sjajne stvari, ali da bi trebalo poboljšati infrastrukturu. 'Raditi s vladom i poboljšati efikasnost i birokracija, i kao vlasnik hotela mislim da je naša dužnost nadograditi hotele, raditi dobar marketing, imati dobru uslugu, produžiti sezonu kreativnošću i novim ponudama', dodaje.

'Istina je da birokracije ima svuda, ja operiram u 14 zemalja. Ima razlike od zemlje do zemlje, ali ja sam gost, ako mi se ne sviđa birokracija, zašto sam ovdje? Teško je, ali funkcionira. Ali dužnost je da nastavimo poboljšavati birokratski proces', komentirao je Alabar svoje iskustvo kupnje hotela u Hrvatskoj.

'Sviđa mi se arhitektura i veličina Zagreba, u velikim gradovima se nekada izgubi duh. Zadržite Zagreb Zagrebom, nemojte ga mijenjati. Moguće je obnoviti Zagreb, ali ga i dalje poštovati', dodao je.

Alabbar je još za vrijeme vladavine Bandića bio zainteresiran za gradnju na području Zagreba, točnije oko Velesajma. Nada se da za to još postoji šansa.

'Itekako sam zainteresiran', kazao je Alabbar dodajući kako planira stupiti u kontakt s novim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem kako bi mu izložio svoj plan.

'Dao bih mu nekoliko tjedana da se upozna s materijom. Važno je da mu barem objasnim što sam imao na umu. Možda su ljudi pogrešno shvatili to što planiram. To je projekt baš po mjeri Zagreba', poručio je.

Na pitanje kakav dojam ostavlja Hrvatska kao zemlja za investicije među stranim investitorima, Alabbar odgovara kako su Hrvati previše samokritični, i da postoje mnogo interesa za investiranje u Hrvatsku.

'Imidž Hrvatske je ljepote i napretka. Ljudi čitaju u novinama kako je ekonomija jedna od boljih u regiji i kako se dobro snašla u covid krize, mislim da su impresije dobre. Jedna stvar koja mi nedostaje je reklamiranje Hrvatske na CNN-u što više ne viđam, ali mislim da je imidž pozitivan', zaključio je.

Mohamed Alabbar misli da je cijela regija zanimljiva zato što zaostaje u razvoju za zapadnom Europom, ali kaže da je zato promjena koja se dogodila u Beogradu i Tirani, gdje posjeduje investicije i kojoj je posvjedočio - ogromna.

'Kada vidim takve stvari postanem dosta emocionalan i želim priskočiti u pomoći i asistirati u ostvarenju cilja', kaže Alabbar.

>>> Tko je emiratski poduzetnik koji je izgradio najvišu zgradu na svijetu, podiže Beograd na vodi, a Bandić ga snubi u Zagreb

Podsjetimo, plan zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da privatnoj tvrtki prepusti više od milijun 'kvadrata' vrijednog gradskog zemljišta na Velesajmu i Hipodromu propao je jesenas, nakon što je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić potvrdila da više ne postoje planovi za realizaciju tog projekta jer nije prihvaćen Generalni urbanistički plan (GUP) koji bi takvu izgradnju omogućio.

Udruge Zelena akcija, Udruga građana Siget, Zagreb te zove i Pravo na grad, koje su vodile kampanju protiv takvih izmjena GUP-a, istaknule su tom prilikom da je to konačna pobjeda svih građana, udruga, strukovnih udruženja, novinara i 'prave oporbe' u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.