Javnim natječajima za dječji vrtić u Bistri i šest srednjih škola u Varaždinu započela je realizacija Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, kojim se samo u ovoj godini planira obnova 500 zgrada u vrijednosti 200 milijuna eura, izvijestili su čelni ljudi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na konferenciji za novinare
'Cilj programa je da se iz postignute uštede financira otplata kredita kojim će se financirati energetska obnova', pojasnio je ministar Ivan Vrdoljak, naglašavajući da će se pored štednje energije projektom pokrenuti zapošljavanje u više sektora, unaprijediti zaštita okoliša te uljepšati prostor.
Zgrade koje će biti obuhvaćene programom su škole, vrtići, bolnice, fakulteti, domovi zdravlja, zgrade državnih i lokalnih institucija i druge.
'Dosad je izrađeno 78 projektnih zadataka, a primljeno je još 125 obrazaca', rekla je pomoćnica ministra Ana Pavičić-Kaselj, koja je održala detaljnu prezentaciju funkcioniranja modela. Pojasnila je da u prvoj fazi vlasnici (korisnici) zgrada javnog sektora predlažu zgrade za obnovu, a Ministarstvo, prema kriterijima ekonomičnosti obnove, odabire zgrade za koje pokreće izradu projektnog zadatka. Projektni zadatak, koji naručuje i plaća Ministarstvo, izrađuje projektni tim sastavljen od ovlaštenih inženjera.
'Ministarstvo je objavilo javni poziv za projektne timove koji je još otvoren. Trenutno raspolažemo sa 250 ovlaštenih projektanata, a za pripremu dokumentacije Ministarstvo je osiguralo pet milijuna kuna', rekla je Pavičić-Keselj.
Izrađeni projektni zadatak popisuje i ovjerava vlasnik (korisnik) zgrade te na taj način daje suglasnost za provođenje javnog nadmetanja. Postupak nadmetanja provodi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora, koji kasnije prati i realizaciju projekata.
Minimalni uvjet javnog natječaja je da projektirana ušteda mora biti veća od rate kredita. To znači da će vlasnik nakon realizacije projekta plaćati iste ili manje račune za energiju, a nakon otplate kredita ti troškovi će smanjiti ovisno o postignutoj energetskoj uštedi. U Ministarstvu predviđaju uštedu od 30 do 60 posto, ovisno o stanju pojedine zgrade.
Sredstva za realizaciju projekta osigurao je HBOR u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Maksimalni rok otplate je 14 godina uz kamatnu stopu od četiri posto.
Ministar Vrdoljak najvio je skoro proširenje projekta i na ostale vlasnike zgrada. 'Kroz koji mjesec izaći ćemo sa sličnim planom za fizičke i pravne osobe', najavio je ministar, izražavajući nadu da će njegov projekt postati hrvatski izvozni proizvod.
