Mađarska država zainteresirana je za kupnju 25 posto budućeg plutajućeg LNG terminala na Krku, potvrdio je medijima u nedjelju ministar energetike Tomislav Ćorić. Mađari, koju su planirali uzimati u zakup plin na hrvatskom terminalu, žele vlasnički udio, a o transakciji se već vode razgovori
Pismo je Vladi poslao mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó, a mađarska strana pritom postavlja određene uvjete za kupnju udjela. 'O tom interesu našeg susjeda govorili smo i prije, ali vjerujemo da će taj interes, kako za vlasnički udjel, tako i za zakup, u sljedećim godinama rasti', rekao je Ćorić.
No što to zapravo znači i treba li strahovati od Mađara, s kojima se već godinama vodi grčevita bitka za kontrolu u najvećoj naftnoj kompaniji Ini? Upitali smo to stručnjaka za energetiku s Geološkog fakulteta u Zagrebu i bivšeg savjetnika predsjednika Stipe Mesića, Igora Dekanića.
vezane vijesti
'Mađarski naum je logičan slijed događaja. Ako je Mađarska zainteresirana za njega, to pokazuje dijelu naše javnosti koji je mislio da nam terminal ne treba da je on ipak potreban jer ga žele i susjedne zemlje. Te najave potvrđuju energetsko i strateško značenje tog terminala', kaže Dekanić za tportal i nastavlja:
'To je poslovna logika. Da je situacija drugačija, i Hrvatska bi željela imati udio u LNG terminalu da si diversificira izvore energije. Mađarska ideja na neki način pokazuje opravdanost cijelog projekta.'
Pitamo ga treba li 'strahovati' od Mađara s obzirom na negativna iskustva u upravljanju Inom?
'Četvrtina vlasništva ne znači ništa ako LNG terminal bude imao jasnu stratešku ideju i poslovno upravljanje. LNG je u suvlasništvu Plinacra i HEP-a pa 25 posto udjela ne pretpostavlja nikakvu opasnost, već taj udio samo daje vlasničku legitimaciju i pretpostavlja da se njime treba upravljati iz Hrvatske', zaključuje naš sugovornik.
