LNG terminal na Krku bit će operativan do početka 2021., a u drugoj polovici travnja kreće javna rasprava o Strategiji energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine, naglasci su s konferencije "Energetski strateški prioriteti i kapitalna ulaganja u Hrvatskoj"
Na konferenciji održanoj u petak, koju su organizirali zagrebački Ekonomski fakultet, Institut za javne financije i tvrtka KPMG, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da je Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. u finalnoj fazi izrade te kako očekuje da će se i energetska strategija, odnosno njezin nacrt, pojaviti u javnoj raspravi polovicom travnja.
"Od energetske strategije očekujem da uzme u obzir trenutno stanje i kapacitete Hrvatske, prije svega u smanjenju energetske ovisnosti, povećanju proizvodnje raznih oblika energije temeljem naših komparativnih prednosti i prirodnih potencijala. Strategija nudi smjerove promišljanja u budućoj fazi energetske tranzicije hrvatskog društva u pravcu smanjenja emisija CO2, povećanja energetskih ušteda, ali i potrošnje ukupne energije", kazao je Ćorić.
Na pitanje kako komentira poskupljenje cijene plina, odnosno skoru potpunu liberalizaciju plinskog tržišta, naglasio je da je zakon dopustio postupnu liberalizaciju cijena te da će do potpune liberalizacije doći za dvije godine. Ustvrdio je da plin za građane od 1. travnja neće poskupjeti za deset, nego za 6,9 posto.
Istaknuo je da će od 2021. godine Hrvatska imati novi dobavni plinski pravac, LNG terninal, što bi trebalo utjecati na formiranje cijena, ali i veću konkurentnost među dobavljačima.
Vezano uz planove Ine, rekao je da se raduje što će preko 500 milijuna dolara Ina uložiti u modernizaciju riječke rafinerije.
Upitan kako gleda na to da su neka brodogradilišta sa sjevera Europe, koja nisu mogla nastaviti svoj osnovni biznis, prešla na izgradnju dijelova za vjetroelektrane, rekao je da za to postoji mogućnost i kod nas, no da to ovisi o interesu investitora.
Sljedećih godina velike iskorake vidi i u sve isplativijim malim sunčanim elektranama za vlastite potrebe.
U Hrvatskoj po njegovim riječima postoji mogućnost povećanja proizvodnje električne energije, plina i nafte.
Predsjednica: Energetska budućnost ujedno je ekonomska
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović naglasila je uz ostalo da je promišljanje energetske budućnosti zemlje ujedno i promišljanje njezine ekonomske budućnosti, kao i da je energetska sigurnost neke države usko vezana uz sve ostale sigurnosne aspekte.
Energetski razvoj, kazala je, temelj je za gospodarski rast. Novu strategiju vidi kao dokument koji će odgovoriti na pitanje kolika bi mogla biti kapitalna ulaganja u energetski sektor, ali i gdje će se ta ulaganja događati.
Iako se, kako je rekla, zalaže za veće korištenje izvora energije iz obnovljivih izvora, često nije zadovoljna izgledom vjetrenjača koje, smatra ona, često narušavaju izgled okoliša, pogotovo u priobalnom području.
Govoreći na panelu u sklopu konferencije, predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon rekao je da će sisačka Rafinerija Ini ostati važno logističko čvorište, kao i važan segment u proizvodnji maziva.
"Sisak će za nas ostati važno industrijsko čvorište ali ne za obradu sirove nafte", rekao je Fasimon.
Čelnica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić smatra kako se napokon može reći da je projekt krčkog LNG-a pred finalizacijom.
"Prvog siječnja 2021. terminal će biti operativan", kaže Dorić, dodavši i da nije bilo realno da se svi kapaciteti terminala zakupe prije nego što se "udari prva lopata".
Po njezinom mišljenju, negativna atmosfera koja se vrti oko tog terminala dirigirana je iz tamošnje zajednice, no to je po njoj zanemarivo u odnosu na veličinu projekta.