Bruxelles je spreman potaknuti zemlje članice EU-a na radikalnu reviziju zajedničkog proračuna od 1,2 bilijuna eura, povezujući isplate s ekonomskim reformama umjesto da automatski kompenzira troškove siromašnijih zemalja. Razgovori o sljedećem dugoročnom proračunskom krugu započet će ove jeseni, čime će započeti i jedan od najsloženijih i najnapornijih političkih pregovora u Uniji, piše Financial Times.

Jedna od najspornijih promjena koju traži Europska komisija bit će preinaka pravila koja reguliraju takozvane kohezijske fondove, one koji raspodjeljuju desetke milijardi eura godišnje, kako bi se zatvorio ekonomski jaz između bogatijih i siromašnijih dijelova Unije.

Zagovornici promjena tvrde da će povezivanje reformi, kao što su promjene mirovinskog, poreznog ili radnog zakona, s isplatama učiniti potrošnju učinkovitijom i utjecajnijom.

Jedan od dužnosnika EU-a izvijestio je o početnom radu na proračunu za 2028.-34. te rekao da takozvane zemlje neto primatelji — države članice koje iz proračuna dobivaju više nego što stavljaju u njega — 'trebaju shvatiti da je nestao svijet u kojem dobivaju omotnicu kohezijskog financiranja bez uvjeta'. Drugi dužnosnik EU-a priznao je da će ta promjena biti 'prilično odlučujući trenutak'.

Jednoglasan dogovor bit će teško postići

Ali takva će promjena vjerojatno izazvati intenzivno neslaganje među 27 država članica EU-a te sada moraju provesti godine pokušavajući postići jednoglasan dogovor o veličini zajedničkog proračuna i na što bi ga trebalo potrošiti. Opterećen izazovima u rasponu od rata u Ukrajini do preuređenja svog gospodarstva kako bi se natjecao s Kinom i SAD-om, Bruxelles se već bori da rastegne svoj trenutni proračun do 2028.

Prema postojećem proračunu, otprilike trećina ide na uklanjanje jaza između siromašnijih i bogatijih regija, a druga trećina isplaćuje se u obliku poljoprivrednih subvencija. Ostatak se dijeli između financiranja istraživanja, razvojne pomoći i troškova rada strojeva EU-a.

Predložene klauzule o uvjetovanju oponašale bi one povezane s fondom EU-a iz razdoblja pandemije od 800 milijardi eura, iz kojeg se isplaćivao novac na temelju zemalja koje provode unaprijed dogovorene reforme i ulaganja. One su uključivale reformu tržišta rada u Španjolskoj, promjene u talijanskom pravosudnom sustavu i prilagodbu belgijskog mirovinskog sustava.

'Sveti' kohezijski fondovi

Ali mnoge države srednje i istočne Europe koje su se pridružile EU početkom 2000-ih s obećanjem isplata u zamjenu za otvaranje svojih gospodarstava zapadnoeuropskim ulagačima smatraju pristup kohezijskim fondovima svetim.

Mađarska, Slovačka i baltičke zemlje pet su najvećih neto primatelja kohezijskih sredstava u postotku nacionalnog dohotka, pokazalo je istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta. Vlade u tim zemljama vjerojatno će se suprotstaviti bilo kakvim potezima za koje ocijene da potencijalno ograničavaju njihove isplate. Međutim zemlje koje više uplaćuju u proračun EU-a nego što dobivaju natrag pružaju veću podršku.

'Gotovo jedini način na koji možete uvjeriti neto platiše da doprinesu više je da stavite više uvjeta za primatelje', rekao je viši diplomat EU-a. Razgovori o zajedničkom proračunu počinju u jesen, a službeni prijedlog očekuje se 2025.

Europska komisija također bi mogla nametnuti velike promjene u načinu na koji su tokovi financiranja grupirani, prebacujući se s mnoštva programa na 'plan' jedne zemlje. Razmatraju se i druge promjene, uključujući i to hoće li skratiti trajanje zajedničkog proračuna sa sedam na pet godina.

Zagovornici promjena iz Komisije rekli su da će sveobuhvatne reforme učiniti proračun učinkovitijim u ispunjavanju prioriteta kao što su klimatske promjene, poticanje domaće industrije i reagiranje na neočekivane krize.

'U način na koji se dogovaramo o proračunu EU-a ugrađeno je previše inercije', rekao je treći dužnosnik EU-a. 'Moramo biti bliže stvarnosti.'

'Misija EU-a je na koljenima'

Međutim nekoliko skupina s posebnim interesima i regionalnih vlasti vjeruje da promjene pokazuju da je misija Europske komisije na koljenima.

'Raširena je zabrinutost među mnogim regijama EU-a o tome što bi ova vrsta promjene mogla značiti za njihovo kritično financiranje', rekla je Ľubica Karvašová, potpredsjednica Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta, u odgovoru na planove za promjenu tokova financiranja.

Nijedan lokalni gradonačelnik ne želi da se njihovi financijski tokovi u Uniji u potpunosti oslanjaju na njihovu središnju vladu koja donosi plan reformi, osobito s obzirom na moć koju to daje domaćim vladama.

Trenutačno proračun EU-a većinom financiraju zemlje prema svojoj ekonomskoj težini, podijeljene između neto platiša i neto korisnika. Povijesno gledano, to vrijedi oko jedan posto BDP-a EU-a.

Neki dužnosnici EU-a tvrde da proračun nije dostatan za suočavanje s bezbrojnim izazovima bloka te da zahtijeva više novca iz glavnih gradova. 'Ne postoji ništa, pravno govoreći, što sprječava proračun EU-a da bude veći od jedan posto BDP-a EU-a', rekao je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis za Financial Times.

Tko će upravljati remontom proračuna?

Nekoliko zemalja izrazilo je interes da njihov povjerenik vodi proračunski odjel Komisije. Poljski premijer Donald Tusk ovog je mjeseca nominirao Piotra Serafina, sada veleposlanika Varšave pri EU, za kandidata te zemlje za povjerenika. Tusk je rekao da je 'vrlo vjerojatno' da će završiti s proračunskim portfeljem.

Međutim bogatije zemlje suzdržane su oko prepuštanja nadzora nad novčanikom EU-a neto korisniku kao što je Poljska. 'Da budem iskren, velikim doprinositeljima bilo bi mnogo ugodnije da netko od njih sam upravlja tim remontom', rekao je drugi visoki diplomat EU-a.