Ni Hrvati nisu imuni na krivotvorene proizvode, pokazalo je novo izvješće koje je objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Podaci pokazuju da je porastao broj kupnji krivotvorenih proizvoda ('lažnjaka') putem interneta među mladima. Čak 31% mladih ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da je u proteklih dvanaest mjeseci svjesno kupilo barem jedan krivotvoreni proizvod putem interneta. N1 je istražio koje krivotvorene proizvode Hrvati najčešće kupuju
U drugom izvješću navodi se da su Kina i Hong Kong još uvijek najveći izvoznici krivotvorenih proizvoda. N1 je istražio koje 'lažnjake' Hrvati najviše kupuju.
'Najčešće vrste robe bile su igračke (35%), odjeća (25%), obuća (22%) i torbice (9%)', rekli su za N1 Televiziju iz Carinske uprave Ministarstva financija.
vezane vijesti
Kad je riječ o mladima, osim odjeće i obuće, oni često kupuju i elektroničke uređaje i higijenske i kozmetičke proizvode, parfeme te proizvode za osobnu njegu.
'Prehrambeni proizvodi, farmaceutski te kozmetički proizvodi (primjerice, parfemi) najčešće su vrste proizvoda koje su bile predmetom opoziva s tržišta i upozoravanja potrošača na njihovu potencijalnu opasnost. U ovakve opasne proizvode ubrajamo i rezervne dijelove za vozila, igračke za djecu i odjevne predmete koji mogu sadržavati opasne boje, kemikalije ili dijelove koji se lako odvajaju te su time potencijalno opasni za djecu', navodi se u izvješću.
Posebnu skupinu opasnih krivotvorina čine i pesticidi te druge vrste kemikalija koje predstavljaju ozbiljnu opasnost i za one koji ih koriste, ali i za okoliš, usjeve i vodna dobra.
Treba naglasiti da su svi krivotvoreni proizvodi rizični jer mogu biti opasni i za zdravlje i za sigurnost osobe koja koristi takav proizvod. Iz Carinske uprave su naveli kako se krivotvoreni proizvodi često proizvode od materijala koji su cijenom vrlo pristupačni, ali često zabranjeni jer su dokazano štetni za ljudsko zdravlje.
'Od krivotvorenih proizvoda koje je posebno opasno kupovati ističu se krivotvoreni lijekovi i medicinski proizvodi, hrana i piće, elektronički uređaji, sredstva za osobnu njegu, igračke, pesticidi, rezervni dijelovi za vozila te drugi krivotvoreni proizvodi', dodaju iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV).
Ako netko kupi krivotvoreni proizvod, za takav postupak nije predviđena kazna. No, u slučaju prometa krivotvorinama (kupnja radi daljnje prodaje) propisan je niz prekršajnih kazni koje se zakonski propisane i mogu se kretati od 5.000 do 50.000 kuna, kao i kazna zatvora do 3 godine.
Izvješće koje je objavio EUIPO pokazalo je da mladi kao glavni razlog za kupnju krivotvorenih proizvoda navode nižu cijenu.
Iz DZIV-a navode kako se krivotvoreni proizvodi najčešće prodaju online i na štandovima jer je 'tim putem lakše zavarati kupce koji nisu u mogućnosti izravno steći uvid u kvalitetu proizvoda'.
Države članice Europske unije godišnje gube do 15 milijardi eura uslijed prisutnosti krivotvorene robe na tržištu, pokazalo je izviješće koje je objavio EUIPO 2020.
