Standardizirana potvrda trebala bi omogućiti slobodnija i sigurnija putovanja, što je poseban prioritet za države članice čija gospodarstva ovise o turizmu. Inače, Europski parlament idući tjedan na plenarnoj sjednici treba glasati o prijedlogu rezolucije o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam, za što je izvještaj pripremala zastupnica Monteiro de Aguiar.

Među ostalim, u njemu se poziva na pružanje financijske potpore sektoru, pogotovo u svjetlu pojave drugog i trećeg vala pandemije. Također, od država članica zastupnici traže da bez odgode primijene zajedničke i koordinirane kriterije za sigurna putovanja, što uključuje korištenje obrasca za lociranje putnika te protokole provođenja testiranja prije polaska. Uz odgovore na krizu prouzročenu pandemijom, prijedlog Europskog parlamenta sadrži odredbe o prelasku na odgovoran i pametan turizam.

'Važno je da je Komisija dala svoj zakonski prijedlog i da poučeni primjerima prakse znamo da će izglasavanje trajati bar tri mjeseca. To znači da će peti mjesec biti kakav je sada - u Hrvatsku možete doći s negativnim testom i tako se vratiti, što je za tročlanu obitelj trošak testiranja od 600 eura. Proći će tako i Uskrs. Komisija je presporo izašla s prijedlogom, mi već 54 tjedna učimo o nepoznatoj bolesti', rekao je uvodno Flego.

Dodao je da se ponašamo kao da Schengenski prostor ne postoji i svaka država pleše po svom.

'Prije godinu dana uveli smo zelene passove za promet, a ako želimo spasiti sezonu, morat ćemo napraviti nešto slično za turizam. Mi dandanas ne znamo koliko će uopće vrijediti potvrda o Covidu, sve je to visoko na nebu i obavijeno velom tajne. Vrijedi reći kako je činjenica da danas imamo ulazak u turističku sezonu pun nepoznanica. Bilo bi dobro razmotriti i činjenicu da u krizi svatko gleda na sebe i postajemo sebični. Mnogi će, poput Slovenije lani, uvesti vaučere da turisti ostanu kod kuće. Tako se narušava i zajedničko tržište i ravnopravnost', rekao je.

Sokol kaže kako nema jasno propisane zabrane da države budu restriktivnije od onoga što je propisano uredbom EK: 'Znači netko s certifikatom može biti i dalje poslan u samoizolaciju. Države će same odlučivati hoće li primiti nekoga na svoj teritorij ili ne jer je zdravstvo i dalje prioritet broj jedan. Certifikat je poboljšanje u odnosu na sadašnju situaciju, recimo nećete morati plaćati prijevod negativnog nalaza. Realan rok za njegovo uvođenje je lipanj.'

Pitanje je i kako će koja država priznavati određene testova i cjepiva. Hrvatska primjerice može priznati cjepivo Sputnjik, ostale države ne moraju. 'Postoje jaki otpori takvoj odredbi, ali je tendencija da se unutar EU-a priznaju samo cjepiva koja je odobrila EMA i bit će tu dosta trvenja', rekao je Sokol.

Goldner Lang kaže kako je trenutačno cijepljen jako mali broj ljudi, a ima jako puno onih koji se žele cijepiti. 'Kad bismo danas uveli certifikat, znatno bismo narušili načela prava EU-a, ponajprije odredbe o zabrani diskriminacije. Na različite načine tretirali bismo mali broj ljudi koji je cijepljen i koji je jednostavno došao na red u odnosu na one koji se žele cijepiti, a nisu došli na red. Društvo bi to percipiralo kao nepravdu. Necijepljeni recimo mogu nabaviti potvrdu s negativnim testom na koronavirus, ali to iziskuje dodatan novac i troškove.

Pravne posljedice ima i nepoznanica o tome štite li cjepiva osobu koja je cijepljena od osobe oko nje. Trenutna istraživanja idu u tom smjeru i daju nadu da cjepivo minimizira rizik od zaraze. U tom slučaju ono je korisno, a ako nije, pitanje je garantira li nam cijepljenje slobodu kretanja. Valjda ćemo u iduća tri mjeseca znati više', rekla je.

Monteiro de Aguiar rekla je kako svi razumiju da postoji potreba za zajedničkim pravilima unutar EU-a. 'Moramo biti fleksibilni i nediskriminirajući. Fleksibilnost nam moraju dati znanstvena istraživanja o tome što se događa s pandemijom, moramo znati koliko traje imunitet i niz drugih stvari kako bi certifikat evoluirao iz sadašnjeg prijedloga u nešto drugo. Turističke zemlje jedva čekaju 'restart' koji bi im pružio certifikat.'

'Ako ova pandemija završi danas, oporavak bi prema nekim procjenama mogao trajati deset puta dulje u odnosu na krizu iz 2009. Hrvatska ne može ići u isti koš s avio destinacijama kad smo mi auto destinacija. Hitno se moramo koncentrirati na Nacionalni plan za oporavak i otpornost te odrediti što nam je strateški važno. Čujem da u planu imamo 50-60 strateških grana umjesto da smo odabrali pet ili šest grana, među kojima i turizam, koje bismo mogli stimulirati.'

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj kao dio kampanje Zajednoza.eu.