Put prema energetskoj neovisnosti EU-a prelazi na novu razinu. Šefica Europske komisije zajedno s franuskim predsjednikom daju naslutiti zaokret gospodarske politike EU-a. Ključno je postati gospodarski manje ovisan o Kini. No s obzirom na to kakve su brojke, možda je to ipak prevelik zalogaj za EU
Europska unija od početka ruske invazije na Ukrajinu sve je snage upregnula kako bi se energetski osamostalila. No sada je veliko pitanje što ćemo s Kinom, koja vodi sve agresivniju gospodarsku politiku.
Predsjednica Europske komisije bila je poprilično oštra u svom govoru uoči odlaska u Kinu, zatraživši da EU mora promijeniti odnos s Kinom i postati manje ovisan o njoj. No možemo li si uopće priuštiti takav luksuz, s obzirom na to u kojoj mjeri ovisimo o trgovinskoj razmjeni s tom zemljom?
vezane vijesti
Kina je naime najveći trgovinski partner EU-a. Von der Leyen ipak kaže da u interesu EU-a nije potpuno odvraćanje od Kine, a na jučerašnjem trilateralnom sastanku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i kineskim državnim šefom Xijem Jinpingom razgovaralo se o novim inicijativama.
Brojke su tu vrlo jasne. Od početka 21. stoljeća Kina je doživjela nevjerojatan gospodarski rast, a tijekom godina je EU o njoj postao sve ovisniji. Prema podacima Njemačkog zavoda za statistiku, kako piše Wirschaftswoche, u 2021. godini vanjskotrgovinska razmjena između EU-a i Kine iznosila je gotovo 700 milijardi eura.
Europskoj uniji je Kina čak važniji vanjskotrgovinski partner od SAD-a. Posljednja dva desetljeća trgovinska razmjena s SAD-om pala je s 18 na 15 posto (udio u ukupnoj trgovinskoj razmjeni sa zemljama izvan EU-a), dok se trgovina s Kinom od 2020. gotovo učetverostručila i sada iznosi više od 16 posto ukupne trgovine.
Treći po redu najveći trgovinski partner EU-a je Ujedinjeno Kraljevstvo koje je 2000. godine bilo na prvom mjestu. Tad je naime na Otok otpadalo 20 posto vanjskotrgovinske razmjene, što se do 2021. prepolovilo.
Ono što najviše zabrinjava je što se povećava i jaz između uvoza i izvoza s Kinom. U 2021. godini četvrtina uvoza u EU otpala je na Kinu. 'Iz europske perspektivi odnos između uvoza i izvoza postaje sve neuravnoteženiji. Prošle godine trgovinski deficit iznosio je gotovo 400 milijardi eura, više nego dvostruko u odnosu na 2020.. Činjenica da Kina još više radi na svojoj neovisnosti dodatno će doprinijeti ovom trendu', rekao je generalni direktor Njemačke gospodarske komore u Kini Martin Klose.
Kina EU ne opskrbljuje samo sirovinama, već je i investicijsko žarište za mnoge europske tvrtke. Tako primjerice Bosch, Volkswagen i BMW imaju svoje proizvodne pogone u Kini, a shodno tome i brojne zaposlenike.
